Dosad se Hrvatska relativno dobro nosila s globalnom krizom, no regija neće ostati imuna na globalna kretanja

Globalna financijska kriza koja nas nije zaobišla najčešće se spominje u kontekstu zadržavanja radnih mjesta, nemogućnosti daljnjega kreditiranja gospodarstva i građanstva i povećanja nelikvidnosti, piše Vjesnik

Poslovanje samog bankarskog sektora je pod utjecajem porasta cijene izvora, odnosno i domaćih i stranih depozita. Takvi pritisci zahtijevaju optimizaciju poslovanja kako bi banka isporučila konkurentan i cjenovno prihvatljiv proizvod, ali i postigla zadovoljavajući financijski rezultat, kažu u Erste banci.

Dosad se Hrvatska relativno dobro nosila s globalnom krizom, no regija neće ostati imuna na globalna kretanja. To će se, procjenjuju bankari, odnositi na nižu dostupnost svježega kapitala, sporiju kreditnu aktivnost i skuplje financiranje, što će imati efekt na stopu rasta, pad osobne i investicijske potrošnje.

»Stoga će u 2009. makroekonomsko okruženje, s aspekta bankarskog poslovanja, biti složenije. Usporavanje stope rasta te mogući utjecaj financijske krize na zaposlenost mogla bi biti dva najveća izazova za poslovanje u idućoj godini«, poručuju iz Erste banke.

Što se kreditiranja u 2009. tiče, Erste banka će podjednako financirati i građane i tvrtke. U poslovanju s građanstvom dostupnost i realizacija kredita ovisit će o kreditnoj sposobnosti, kažu u toj banci, dok će se u poslovanju s pravnim osobama, posebno onim granama ili djelatnostima izloženima većem riziku, voditi oštrija kreditna politika.

U trgovini je, posebno u gradovima, došlo do određenog zasićenja, pa u Erste banci kažu da će i to utjecati na intenzitet kojim će pratiti taj segment gospodarstva. Jednakim intenzitetom namjeravaju pratiti turizam, jer povrati iz te grane dugoročno u velikoj mjeri nadmašuju posljedice usporavanja gospodarskog rasta. Intenzivno praćenje može očekivati i građevinski sektor, te stambena gradnja, uz vođenje računa o lokaciji i učešću investitora.

Slično razmišlja i glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević koji ističe da u 2009. banke ulaze s očuvanom stabilnošću, unatoč težim uvjetima poslovanja. »Svjetska kriza se do sada nije odrazila na likvidnost bankarskog sustava zahvaljujući brzoj intervenciji Vlade na povećanju iznosa osigurane štednje građana i postupnim smanjivanjem restrikcija HNB-a na poslovanje banaka, kroz oslobađanje prethodno akumuliranih rezerva likvidnosti«, kaže Starčević.

Ističe kako će volumen kreditiranja biti u izravnoj vezi s kretanjem visine depozita. Bitno povećanje kapitala i ino-zaduženja banaka se ne očekuje.

Potražnja za kreditima građana je u padu, a dodatno će se smanjiti pojačavanjem kriterija kreditne sposobnosti i općim uvođenjem djelomičnog učešća klijenta kod kreditiranja kupnje stanova ili vozila uz založno pravo banke. Kamatne stope ne bi trebale značajno rasti, nego će se potražnja za kreditima smanjiti pod utjecajem težih uvjeta kredita. Krediti poduzećima su područje gdje se očekuje najveća potražnja, a kamate stope će nastaviti rasti.

Općenito, kamate će diktirati tržište, na kojem trenutačno prosječna kamata raste, zbog rasta kamata na kunsku štednju. Budući da smo orijentirani većinom na domaće izvore, to vrši pritisak na rast aktivnih ili kamatnih stopa na kredite. »U trenutačnim okolnostima i uz skuplje izvore financiranja određene blage korekcije stopa na gore su nužne, no visoki rast kamatnih stopa ne treba očekivati«, zaključuju bankari. Banke ne isključuju ni mogućnost dodatnog zakonskog ograničavanja kamatnih stopa.

Najnovija smanjenja troškova monetarne regulacije kompenzirat će rast troškova izvora sredstava banaka do kojeg je došlo za eskalacije globalne krize nakon rujna 2008. No, i dalje djeluju svi prijašnji pritisci na povećanje kamata, navodi se u posljednjoj analizi »Troškovi regulacije i troškovi sredstava banaka: Što donosi kriza«, predstavljenoj u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB). U HUB-u procjenjuju da kamate ne bi smjele rasti ako se zadrže ovakvi trendovi, a ako i dođe do promjena, one bi trebale biti minimalne.

Smanjeni troškovi regulacije potječu od ukidanja granične obvezne pričuve i smanjenja stope obvezne rezerve za tri postotna boda. Smanjenje stope obvezne rezerve u studenom, navode u HUB-u, ne predstavlja značajno rasterećenje, nego samo kompenzaciju za promjenu u sustavu održavanja rezervi iz rujna. Neto učinak rujanskog efektivnog povećanja i smanjenja stope obvezne rezerve u studenom kreće se oko jednog postotnog boda.