Biznis

Linićev model spasa

Neka banke građanima otpišu 4 milijarde kuna duga, ostat će im gotovo 900 milijuna kuna

Neka banke građanima otpišu 4 milijarde kuna duga, ostat će im gotovo 900 milijuna kuna

Hoće li banke prihvatiti pruženu im šansu da umanje sebi porez na dobit za otpisane dugove građanima i poduzetnicima, stvar je njihove odluke, prenosi slobodnadalmacija.hr . Ministar financija Slavko Linić ponudio im je poreznu olakšicu pojeftinjujući im otpise kredita tako što je pravilnikom o porezu na dobit omogućio da na otpisani dug ne plate 20 posto poreza. Kada bi nekim slučajem banke otpisale svih 4,34 milijarde kuna loših, djelomično ili potpuno neneplativih stambenih kredita građana, na tu svotu ne bi trebale platiti 868 milijuna kuna poreza na dobit koji ih je kačio prije ove godine.

Pravilnikom je propisano da banke same donose kriterije, ako ih već nemaju u usvojenim kreditnim politikama, i to za otpis stambenih kredita dužnicima kojima otplata mjesečne rate ugrožava osnovne životne potrebe ili radi sprečavanja ovrhe nad jedinom nekretninom u kojoj dužnik živi. Također, mogu otpisati poduzetničke kredite kada otplata bitno ugrožava investicijske projekte ili dovodi do prestanka rada poduzetnika.

Budući da će svaka banka za sebe odlučivati, moguće su razlike među tim kriterijima, no Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije, kaže da je bilo kakva odluka koja će olakšati teški položaj dužnika bolja od nikakve i da otpis iz perspektive onog tko uredno otplaćuje svoje obveze nikad nije pošten.

Prevarante je lako otkriti

Smatra da ne treba očekivati čudo i da će banke brisati dugove dužnicima, vjerojatno će, ako se odluče iskoristiti ponuđenu im poreznu olakšicu, lakše otpisati dugove pri kraju otplate kredita te će rješavati već dospjela dugovanja, odnosno loše kredite.

- Mislim da će banke kod kredita koji se više ne mogu otplaćivati vjerojatno iskoristiti tu mogućnost jer sporenje s dužnicima nema smisla i neće im ništa donijeti. Bez obzira što bude u tim kriterijima uzimano kao osnovica za utvrđivanje ugroženosti dužnika, lako je dokazati da nemate prihode i imovine osim stana u kojem živite. Iz poduzetničkih se bilanca može iščitati koliko je tko ugrožen. Istina je to što kažete da ima i situacija u kojima poduzetnici imovinu prebacuju na članove obitelji, pa kad stigne ovrha, vjerovnik se nema od čega naplatiti, no ako se to ne da riješiti putem OIB-a dužnika i članova njegove obitelji, onda se ne može riješiti. Zloupotreba uvijek ima - veli Duljković.

I bankama smo postavili pitanja jesu li do sada otpisivale dugove, hoće li propisati kriterije i kakvi će oni biti, kako će procjenjivati tko je ugrožen, hoće li otpisivati kompletne kredite ili dijelove...

Svaki slučaj je priča za sebe

- Za sada procjenjujemo učinke izmijenjenih poreznih propisa. Ako se odlučimo na promjene u politici otpisa potraživanja građanima, obavijestit ćemo javnost i klijente banke - odgovorili su nam iz Societe Generale Splitske banke, a u Hypo Alpe-Adria-Bank kažu da svakom slučaju pristupaju pojedinačno te nemaju univerzalno rješenje za sve slučajeve.

- U slučajevima teških bolesti i drugih teških životnih situacija koje klijenti mogu dokumentirati, u Zagrebačkoj banci već je i prije postojala mogućnost otpisa dijela duga ili gotovo cijelog duga, na temelju sagledavanja individualnog stanja klijenta i njegove založene imovine. Nova zakonska izmjena po kojoj bi se otpis duga građana priznavao kao porezno priznati rashod za prve kuće i stanove u tom će smislu nastaviti našu praksu prema kojoj će se i dalje razmatrati individualno te nalaziti prihvatljiva rješenja za klijenta i banku - rekli su nam u Zagrebačkoj banci i dodali da je visina neprihodujućih kredita individualnih klijenata i dalje ispod prosjeka bankarskog tržišta od 10,61 posto i iznosi 8,65 posto.

Slično su nam odgovorili i u Privrednoj banci Zagreb.
- Poteškoće u podmirivanju dospjelih financijskih obveza uvijek smo nastojali rješavati dogovorno s klijentom, ovisno o svakom pojedinom slučaju, vodeći računa o ukupnoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji klijenta: značajno smanjenim prihodima korisnika kredita i članova kućanstva, gubitku posla, smrti u obitelji... Također će se i sada kod svakog pojedinog slučaja uzeti u obzir sve specifičnosti, te će se po provedenoj detaljnoj analizi zajedno u dogovoru s klijentom donijeti odluka - navode u Privrednoj banci.

U Erste banci pozdravljaju zakonske izmjene jer su dosadašnja regulativa i porezni tretman otežavali otpis. Kažu da nemaju praksu otpisa te su se na njega odlučivali u iznimnim situacijama, a tada su, da bi otpisali dug bez dodatnih troškova, morali dokazati da su poduzeli sve potrebne mjere, pa i prisilnu naplatu, što je u nekim situacijama moralo uključivati i pokretanje ovršnog postupka nad nekretninama u kojima dužnici žive.

- Zakonske izmjene će donijeti pozitivne pomake, što će se posebno odraziti na veću mogućnost i fleksibilnost prigodom realizacije nagodbi između banke i građana koji se nalaze u problemima prilikom otplate kredita, a koje će uključivati mogućnost djelomičnog otpisa duga u situacijama kada klijent pokazuje dobru volju za suradnjom i ima proaktivnu ulogu u iznalaženju optimalnog rješenja. Banka već ima propisana interna pravila i popis onih predmeta kod kojih će se omogućiti brže i lakše rješavanje pomoću instituta djelomičnog ili potpunog otpisa - ističu u Erste banci.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.