Od početka godine do kraja svibnja krediti stanovništvu spušteni su gotovo 1,8 milijardi kuna, a posljedica su smanjene potražnje za kreditima, ali i niže ponude bankovnih kredita u uvjetima sporijega gospodarskog rasta te orijentacije banaka na sektor države

Ukupni plasmani banaka u svibnju 2009. godine treći mjesec zaredom zabilježili su mjesečni pad. Smanjeni su za 0,9 posto ili 2,1 milijardu kuna te su krajem mjeseca iznosili 232,2 milijardi kuna. U apsolutnim iznosima, ovo je najsnažniji pad još od prosinca 1999. godine. Nastavljeno je i usporavanje rasta na godišnjoj razini. U odnosu na svibanj 2008. godine, ukupni plasmani banka porasli su 6,8 posto. Navedena stopa rasta najniža je od studenog 2000, ističu analitičari Raiffeisen banke
Pad ukupnih plasmana na mjesečnoj razini posljedica je prije svega pada odobrenih kunskih i deviznih kredita stanovništvu, čije su obveze prema bankovnom sektoru u obliku kredita smanjene za više od 1,46 milijardi kuna. Pad kredita ovom sektoru i četvrti mjesec zaredom utjecao je i na usporavanje godišnje stope rasta koja je u svibnju iznosila 5,2 posto. Ukupni krediti plasirani sektoru stanovništva krajem svibnja spušteni su na 124,8 milijarde kuna (najniža razina od studenog 2008.). Od navedenog iznosa 42 posto (52,4 milijardi kuna) odnosilo se na stambene kredite.

Od početka godine do kraja svibnja krediti stanovništvu spušteni su gotovo 1,8 milijardi kuna, a posljedica su smanjene potražnje za kreditima, ali i niže ponude bankovnih kredita u uvjetima sporijega gospodarskog rasta te orijentacije banaka na sektor države.

Krajem svibnja ukupni plasmani trgovačkim društvima iznosili su 103,9 milijardi kuna, što je 736 milijuna kuna manje no na kraju prethodnog mjeseca. Pad kredita plasiranih poduzećima bio je izraženiji (834 milijuna kuna), tako da oni krajem travnja iznose 97,8 milijardi kuna. Na godišnjoj razini stopa rasta kredita poduzećima spustila se po prvi put nakon kolovoza 2008. ispod 10 posto te na kraju promatranog mjeseca iznosi 9,7 posto. Kod sektora poduzeća ipak je od početka godine ostvaren blagi rast kredita (937 milijuna kuna), što upućuje na povećanu potražnju za domaćim kreditima zbog otežanog pristupa inozemnim izvorima financiranja.

Za razliku od prethodnih godinu dana kada su krediti sektoru država (središnjoj i lokalnoj državi) bilježili rast, osobito izražen od prosinca do travnja 2009, u svibnju su isti zabilježili pad za 487 milijuna kuna. Ipak, u prvih pet mjeseci krediti usmjereni prema državnom sektoru narasli su za dodatnih 9,8 milijardi kuna potvrđujući orijentiranost domaćih banaka na financiranje središnje države. Krajem svibnja krediti sektoru država (središnjoj i lokalnoj državi) premašili su 32 milijarde kuna, a godišnja stopa rasta zadržala se iznad 100 posto (104,1 posto).