Kad na burzi svi misle isto, ne misli se mnogo u cjelini.

Prepoznatljivost kretanja povijesnih cikličkih obrazaca na koju smo ukazivali u 1998-2000. vs 2008-2010. (dio 1. i 2.) kušana vijestima koje to nikako ne podržavaju i dalje crta prepoznatljive obrasce. Iznenađuje većinu ali ne i poznavatelje financijske povijesti. Očigledno ne određuju vijesti smjer kretanja financijskih cijena (pre dominantno razmišljanje), već financijske cijene određuju vijesti koje dominiraju medijskim prostorom - ovisno o sentimentu na tržištima do naglaska dolaze vijesti različitog predznaka. Strukturni pregled alokacije imovine domaće industrije mirovinskih fondova pokušaj je raščlanjena uzroka ponavljanja povijesnih obrazaca - koji se u svakom vremenu drugačiji. Kad na burzi svi misle isto, ne misli se mnogo u cjelini. Nagrada ne dolazi za razmišljanje u većini. Kontrarijanci dominantnog razmišljanja nagrađeni su u dosljednosti.

U narednih nekoliko grafikona prikazujemo iznose i pozicioniranje dominantnih pool-ova imovine na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj. Izvor svih podataka su mjesečna izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Agencija) i Zagrebačka burza (ZSE).

Stupanj averzije prema riziku prikazuje grafikon imovine pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova, a s obzirom na prirodu fonda.

Grafikon 1: Imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova Izvor: HANFA 

Imovina pod upravljanjem novčanih fondova gotovo je jednaka imovini mješovitih i dioničkih fondova (u jednom trenutku potonja je bila gotovo 6 puta veća).
U međuvremenu, mjereno imovinom pod upravljanjem, obvezni mirovinski fondovi postali su dominantan nebankarski pool imovine u Republici Hrvatskoj. Ovako izgleda dinamika kretanja iste.

Grafikon 2: Ukupna imovina OMF

Izvor: HANFA

Kakav je stav spram rizika upravljača OMF-ova najlakše je prikazati grafički,imajući u vidu zakonsku regulativu po kojoj najmanje 50% imovine mora biti uloženo u dugoročne obveznice Republike Hrvatske (do ulaska u EU, kada ova proporcija mora biti uložena u dugoročne državne obveznice članica, a ne samo RH).
Narednih nekoliko grafikona prikazuje udio u ukupnoj imovini OMF pojedinih klasa imovine.

Grafikon 3: Domaće državne obveznice


Izvor: HANFA

Grafikon 4: Domaće dionice

Izvor: HANFA

Grafikon 5: Domaći otvoreni investicijski fondovi

Izvor: HANFA

Grafikon 6: Domaći depoziti

Izvor: HANFA

Grafikon 7: Inozemne dionice

Izvor: HANFA

Grafikon 8: Inozemni otvoreni investicijski fondovi

Izvor: HANFA

Obzirom nam je primarni interes razmotriti ponašanje u segmentu domaćih dionica, prikažimo vrijednosti ulaganja u apsolutnim iznosima.

Grafikon 9: Domaće dionice

Izvor: HANFA

Dakle, 31.12.2007. vrijednost CROBEX indeksa Zagrebačke burze iznosila je približno 5.200 bodova, a vrijednost imovine koju su OMF imali uloženu u dionice iznosila je 3,13 mlrd kn. Vrijednost indeksa 31.7.2009. iznosila je približno 1.900 bodova, a vrijednost imovine uložene u dionice 3,06 mlrd kn. Drugim riječima, vrijednost indeksa smanjena je za oko 63%, a vrijednost ulaganja u dionice za samo 2,3%. U slučaju da OMF nisu kupovali nove dionice, vrijednost pozicije u dionicama danas bi bila na razini 1,16 mlrd kn. Zaključno, OMF su u periodu od kraja 2007. do srpnja 2009. na Zagrebačkoj burzi kupili dionica u vrijednosti 1,9 mlrd kn (primjetite kako aproksimacija pretpostavlja strukturu ulaganja OMF u dionice jednaku strukturi CROBEX indeksa, što ne mora biti točno).

U istom periodu ulaganje u domaće depozite poraslo je sa 0,24 mlrd kn na 1,4 mlrd kn.

Najdramatičniji preokret u politici doživjelo je ulaganje u domaće otvorene investicijske fondove, koje je u promatranom periodu smanjeno sa 2,54 mlrd kn na samo 0,38 mlrd kn (što, usput rečeno, predstavlja manje od JEDNE MJESEČNE UPLATE U OMF).

Ako ulaganja u otvorene fondove izjednačimo s ulaganjima u dionice (ukupno domaće i strane) u 60% dijelu (jer tamo nekada u prosincu 2007. tako je i izgledala struktura ulaganja domaćih otvorenih investicijskih fondova), OMF su u dionicama imali uloženo oko26% imovine (izravno oko 18%, a ostatak kroz otvorene fondove). Danas je taj udio oko 17% te je jednak onome s kraja 2006. godine.

Tako promatrano, u domaće dionice bilo je uloženo 18,35% imovine (izravno 14,7%, a ostatak kroz domaće otvorene fondove koji su imali oko 30% imovine u domaćim dionicama). Danas je taj udio 12,7% i jednak je onome s kraja 2008.

Zaključci ovakvog pozicioniranja mogu biti različiti, ovisno tko zaključuje. Samo neki od njih su:

• OMF su kupili znatne količine domaćih dionica (oko 1,9 mlrd kn) u slomu tržišta u 2008. i prvom kvartalu 2009., zaobilazeći pri tome otvorene investicijske fondove ( u kojima je bilo 2,5 mlrd kuna krajem 2007., a danas je to 0,38 mlrd). Sve u svemu, izloženost dionicama u apsolutnoj vrijednosti smanjena je za samo jednu i pol mjesečnu uplatu u OMF, što posljedično govori kako postoji pozitivno očekivanje OMF o razvoju događaja na domaćem tržištu kapitala.

• Ako je vjerovati izreci poznatog pisca Marka Twaina (koja se nalazi na kraju ovog teksta), uplate domaćih fizičkih osoba u otvorene investicijske fondove neće se tako skoro vratiti na razinu od oko 5 mlrd kn uplata iz 2007. Posljedično, OMF bi ( i bez povećanja izdvajanja sa 5% na 10% mjesečnog bruto dohotka) u srednjem roku trebali ostati glavni pokretač promjena na Zagrebačkoj burzi.

• Zakonska regulativa definira znatna ograničenja ulaganja OMF u dionice izvan službenog tržišta, što bi posljedično moglo rezultirati povećanjem broja kompanija listanih u službenu kotaciju na ZSE. Tržište zbog algoritmiranosti dijela njegovih sudionika u pravilu pozitivno reagira na novog člana algoritma.

„Povijest se nikad ne ponavlja, ali se rimuje", Mark Twain