Prinosi na dionička tržišta streme dugoročnim prosjecima, iako su standardna odstupanja od dugoročnih prosjeka značajna.

Kretanja financijskih tržišta opet se kreću u prepoznatljivim povijesnim obrascima. Tržišta kapitala nalaze se na cjenovno višim razinama od onih prije ostavke premijera, što je bilo očekivano analizirajući povijesne obrasce i usporedive primjere, a na što smo upozoravali u newsletterima „Političke krize i tržišta kapitala" te „Sadašnjost u pravilu demantira ulagače" .

Kretanja tržišta u kratkim vremenskim intervalima mogu se objašnjavati nebrojenim vezama. To mogu primjerice biti korelacija sa stranim tržištima (RH - razvijena tržišta kapitala), specifične okolnosti (strukturne neravnoteže), događaji (politička previranja), potezi (aktivnosti tržišnih igrača), itd. ili zaključiti sa su uzroci, okolnosti i silnice drugačije, ali obrasci usporedivi. Obrasce kretanja, pak, određuju početne evaluacije promatrane kroz povijesne prosjeke (primjerice pet ili deset godina).

Povijesno promatrano, budući prinosi na dionice određeni su početnim evaluacijama. Tako, povijest pokazuje da je moguće očekivati iznadprosječne prinose ako su početne evaluacije niske i smjer opće ekonomije u kraćem roku padajući, kao što se pokazalo da je moguće očekivati i ispodprosječne prinose ako su početne evaluacije visoke, a smjer opće ekonomije u kraćem roku rastući. Ipak, financijska tržišta gledaju u budućnost anticipirajući ekonomska kretanja.

Time tržišta dobivaju svoju prepoznatljivu demantirajuću dimenziju - čine sve kako bi većinu ulagača odvojila od većine njihova kapitala. „Zašto burza raste u ovakvim općim ekonomskim okolnostima? Ove su kretnje umjetne, to nema smisla..." zaključci su koji se mogu opravdati jedino nedovoljnim poznavanjem povijesti financijskih tržišta i tržišnih ciklusa.

Prinosi na dionička tržišta streme dugoročnim prosjecima, iako su standardna odstupanja od dugoročnih prosjeka značajna. Kratkoročno, prinosi na dionice imaju pozitivan serijski tranzitoran efekt, dok se u dužim vremenskim serijama pokazuje negativna autokorelacija. Tranzitoran efekt objašnjen je težinom prošlih prinosa čija je težina to veća što je vrijeme kraće. Ili kroz logiku beskonačnog trenda, najlakše je razmišljati u trendu, vjerujući da isti nema kraja. Autokorelacija ispravlja tako kreirane tržišne neravnoteže, čineći tržišta „njihalom" oko dugoročnih prosjeka. Tako se tržišta ponašaju kao svojevrsna vaga između prinosa i vremena, gdje prebacivanje ili podbacivanje u smislu ili prinosa ili vremena stvara neravnoteže koje se otklanjaju kretanjima koja je teško očekivati koncentriranjem na tekuće informacije iz ekonomije i tržišta.

Grafikon 1: Dugoročno kretanje S&P 500 indeksa i ciklično kretanje oko regresijskog pravca

Izvor: Bloomberg

Kontrarijanizam, investitori kontrarijanci, kontroliraju svoje emocije i zaključke izvode na temeljem detaljne analize očekivanih prinosa i samih ciljanih investicija. Kako je još prije pola stoljeća naveo Harry Markowitz u početnim riječima svoje Moderne portfolio teorije :

"Proces formiranja investicijskog portfolia može se podijeliti u dvije etape. Prva etapa počinje opservacijama i iskustvima koja vode uvjerenjima, očekivanjima u pogledu budućih prinosa. Druga etapa počinje sa očekivanjima o budućim prinosima i odlučivanju o izboru vrijednosnih papira od kojih se konstituira investicijski portfolio."

Harry Markowitz