Od svog osnutka pa sve do danas Institut za oceanografiju i ribarstvo redovito provodi istraživanja jadranskih resursa, temeljem čega svake godine daje ocjene stanja obnovljivih resursa

Od svog osnutka pa sve do danas Institut za oceanografiju i ribarstvo redovito provodi istraživanja jadranskih resursa, temeljem čega svake godine daje ocjene stanja obnovljivih resursa. Ta istraživanja su naročito intenzivirana u posljednjih desetak godina kroz brojne nacionalne i međunarodne projekte, tako da se može reći kako je stanje obnovljivih resursa u hrvatskom ribolovnom moru, a i u Jadranu općenito, razmjerno dobro poznato, piše Vjesnik

Kako ističe Nedo Vrgoč s Instituta, istraživanja se obavljaju u dva smjera.

"Jedno je permanentni monitoring komercijalnog ribolova (ulov sitne plave ribe, ulov tuna, ulov koćarske ribe te priobalni ribolov) koji financira resorno ministarstvo (Uprava ribarstva), a i kroz različite nacionalne i međunarodne znanstvene istraživačke projekte, od kojih su najvažniji EU MEDITS, FAO AdriaMed, PELMON, SOLEMON, DemMon, PHARE, AiA Interreg. Riječ je o projektima koji su komplementarni istraživanjima koja se odvijaju u ostalom dijelu Jadrana i Sredozemlja te se na osnovi njih, kao i preko izmjene podataka sa susjedima, dobiva detaljna i cjelokupna slika stanja ribljih resursa u čitavom Jadranu", kaže Vrgoč.

Sva ta istraživanja pokazuju kako su obnovljiva bogatstva Jadranskog mora značajno smanjena te da je ujedno i izmijenjena struktura lovina. Razlozi takvom stanju posljedica su dvaju glavnih uzroka, značajnog povećanja intenzivnog izlovljavanja te porasta temperature mora.

Vrgoč kaže kako su najveće negativne promjene zamijećene upravo u područjima s najvećom razinom eksploatacije. Tako je stanje u otvorenom Jadranu najnepovoljnije, što je najvećim dijelom posljedica brojne i dobro opremljene talijanske ribarske flote koja dominira u ribolovu u tom području.

"Posebnu pozornost treba posvetiti Jabučkoj kotlini koja prema recentnim istraživanjima pokazuje tipične znakove prelova", napominje Vrgoč. To je iznimno važno područje, jer je to jedno od najvažnijih ribolovnih dijelova Jadranskog mora, ali u isto vrijeme Jabučka kotlina je i rastilište i mrijestilište brojnih vrsta te se tamošnje negativne promjene odražavaju na cijeli Jadran.

"Stanje u hrvatskom teritorijalnom i unutarnjem moru je znatno povoljnije, ali i tamo su pojedina područja u znatno lošijem stanju od drugih", kaže Vrgoč.

Naglašava da sve vrste koje se izlovljavaju nisu jednako ugrožene. Najnepovoljnije je stanje kod spororastućih vrsta riba slabe reprodukcijske moći, a u pravilu je tu riječ o vrstama koje imaju visoku tržnu cijenu. Tu se, osim hrskavičnjača, mogu ubrojiti brojne koštunjače, kao što su kovač, zubatac, škarpina te brojne vrste priobalnih riba - pic, šarag, komarča... Iznimno je loša situacija i sa škampom koji već dulje pokazuje negativne promjene u komercijalnim ulovima, ali i u biomasi.

"Mjere regulacije ribolova u hrvatskom ribolovnom moru su izrazito restriktivne u usporedbi s ostalim dijelom Jadrana i upravo to je jedan od ključnih razloga da je, uz staru i malobrojnu flotu, stanje uz istočnu obalu znatno bolje nego u ostatku Jadrana", zaključuje Vrgoč.

Najlošije stanje u priobalnom području
Nedo Vrgoč kaže kako je u najlošijem položaju u hrvatskom moru priobalno područje koje se eksploatira velikim brojem ribolovnih alata (više od pedeset različitih vrsta), kao i različitim vrstama ribolova - profesionalni, mali i sportsko-rekreacijski.