Biznis

Dogovor hrvatskih i talijanskih ribara

Jadranska riba kao brend

Jadranska riba kao brend

Grabežljivost ljudi kumovala je ugroženosti ribe. U Jadranu je tako ugroženo oko 120 vrsta ribe koje su svrstane u šest skupina

Na Međunarodnom sajmu ribarstva u Anconi početkom svibnja sastali su se predstavnici hrvatskih i talijanskih ribara spremni da se dogovore o zajedničkoj zaštiti Jadranskog mora te da na europskom tržištu nastupe zajedno u borbi protiv konkurencije novim brendom - jadranskom ribom, javlja HRT .

Grabežljivost ljudi kumovala je ugroženosti ribe. U Jadranu je tako ugroženo oko 120 vrsta ribe koje su svrstane u šest skupina. Među ugroženima su nekoliko vrsta raža, kovač, zubatac, škarpina, lubin, pit, grdobina, šarag, morski psi modrulj i kostelj te mačka mrkulja.


Modernija i jača ribarska flota

Hrvatska ribarska flota ulovila je u 2008. nešto više od 49.000 tona ribe, što je za 3000 tona više nego godinu prije. Od toga je bilo 41.000 tona plave ribe (39.000 tona u 2007.), a svemu tomu treba pridodati i 5000 uzgojenih tuna te 4000 lubina i komarča te 3500 školjkaša, također sve iz uzgoja, piše Vjesnik.

Flota trenutačno ima oko 300 većih brodova i 700 brodica, a u posljednjih je nekoliko godina uz pomoć države sagrađeno petnaestak novih brodova, ponajviše dužine od 30 do 40 metara koji mogu i na otvoreno more, dosad uglavnom »rezervirano« za moćnu talijansku ribarsku flotu.

Nedavno su u brodogradilištu Kraljevica u more porinute dvije 24-metarske koće za naručitelje iz Velog Lošinja i Rijeke. Svaki taj brod je vrijedan 1,4 milijuna eura, a država pritom gradnju sufinancira s 30 posto nepovratnih, vlasnik broda mora osigurati 10 posto iznosa, a ostalo je kredit HBOR-a ili neke poslovne banke, najčešće uz dva posto kamata na rok otplate od 15 godina, uz dvije godine počeka.

 

Predsjednik Ceha ribara Hrvatske Ante Fabijanić izjavio je za Vjesnik kazao je da je sedam priobalnih županija nedavno odredilo lučice i luke za iskrcaj ulova s ribarskih brodica i brodova. Tako će ulov sada brže stizati do krajnjega kupca, odnosno prerađivača. Svaka županija odredila je nekoliko desetaka iskrcajnih mjesta.

U posljednje vrijeme ribari dobar dio svog ulova prodaju velikim trgovačkim lancima koji tu ribu nude svježu. Što se tiče prerade ribe, naši ribari kažu da je uključivanje Podravke u taj posao donijelo mnogo reda i mira na ribarsko tržište. Podravka je u 2008. preradila 3500 tona srdela i 500 tona plavica.

 


Reci što misliš!