Biznis

Bankari:

Ništa od većeg pada kamata

Ništa od većeg pada kamata

U usporedbi s minimalnom razinom od 4,9 posto, koliko su iznosile u 2008. godini, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj porasla je za 1,6 posto (na 6,5 posto)

'Kamatne stope na bankarske kredite više neće rasti, ali troškovi regulacije i postojeća razina rizika priječe njihov brži pad', naglasio je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka, predstavljajući analizu koja uspoređuje kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj i okruženju.

Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosi 6,4 posto i još uvijek je niža od maksimalnih kamatnih stopa u eurozoni, ali samo zahvaljujući ulasku Slovačke, u kojoj su kamatne stope još uvijek na visokoj razini. Bez Slovačke, maksimum eurozone kreće se oko 5 posto. U odnosu na Sloveniju, kamatne stope u Hrvatskoj su više za dva posto, ali su istovremeno niže nego u većini tranzicijskih zemalja, članica Europske unije, koje nisu prihvatile euro.

U usporedbi s minimalnom razinom od 4,9 posto, koliko su iznosile u 2008. godini, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj porasla je za 1,6 posto (na 6,5 posto).

Usporedna analiza pokazuje da su u Hrvatskoj najpovoljniji potrošački krediti. Kamatne stope na potrošačke kredite niže su nego u nekoliko zemalja eurozone, a u konkurenciji tranzicijskih zemalja su među najnižima.

Kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kreću se u okviru intervala Europske unije, a među tranzicijskim članicama koje nisu prihvatile euro ove su stope niže samo u Češkoj.

Međutim, kratkoročne kamatne stope za poduzeća uvjerljivo prelaze maksimalne kamatne stope u eurozoni. 'Razlozi leže u slaboj osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, u institucionalnim slabostima, kao i u većem udjelu malih i srednjih poduzeća među tražiteljima kredita', rekao je Bohaček.

U analizi se ističe da ključ za smanjenje kamatnih stopa leži u troškovima regulacije i premiji na rizik. Kako je rizik povezan sa strukturnom i fiskalnom politikom, a regulacija s monetarnom i prudencijalnom politikom, očito je da se upravo tim politikama može učinkovito i trajno utjecati na smanjenje kamatnih stopa, zaključuju analitičari HUB-a.

 


Reci što misliš!