Ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je oko 420 milijuna eura, ne računajući kamate

Prema pisanju Večernjeg lista, Jaime Caruiana, generalni direktor, i Peter Dittus, generalni sekretar BIS-a, izričito su odbili ponudu Vlade da arbitriraju u sporu sa Slovencima jer su zaključili da u tom procesu ne mogu ponuditi ništa novo u odnosu na neuspješne pregovore o sukcesiji vođene od lipnja 2001. do rujna 2002.

Ne želimo preuzeti nikakvu ulogu u novom krugu pregovora jer imamo na umu činjenicu koliko je vremena prošlo od prekida pregovora, kao i to da je održavanje monetarne i financijske stabilnosti prvi prioritet BIS-a', istakli su čelni ljudi Banke u pismu poslanom Vladi RH početkom ovog mjeseca.

Hrvatskoj strani ponuđena je tek mogućnost da guverneri država sljednica bivše Jugoslavije neformalno razgovaraju u prostorima BIS-a o toj temi tijekom redovitih sastanaka koji se održavaju svaka dva mjeseca.

'Moguće je da tijekom tih razgovora dođe do dogovora koji bi riješio problem stare devizne štednje', sarkastično su otpisali hrvatskoj Vladi vodeći baselski bankari.

Večernjak ističe da pismo ima oznaku povjerljivosti, a upućeni tvrde da je premijerka davala lažna obećanja te da od isplate hrvatskim štedišama neće biti ništa. Slovenci su godinama neisplaćenu štednju Ljubljanske banke podmetali kao sukcesijski problem, što je hrvatska strana redovito odbijala sve do naglog zatopljavanja odnosa Kosor - Pahor.

Ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je oko 420 milijuna eura, ne računajući kamate.

Od toga je Hrvatska u svoj javni dug preuzela oko 260 milijuna eura, a 160 milijuna eura štediše su zadržali u toj banci. Slovenija je, inače, uvjetovala zatvaranje poglavlja 4 - O slobodi kretanja kapitala - pristankom Hrvatske na obnavljanje pregovora o sukcesiji bivše SFRJ pod pokroviteljstvom BIS-a.

No, kako vidimo, i to je 'rješenje' propalo.