Zbog skuplje proizvodnje, energenata i stočne hrane i od 100%, a niskih otkupnih cijena mlijeka, proizvodnja će se teško vratiti na staro

Svega 120 tisuća hektara pod pšenicom, gotovo polovica manje nego inače, te drastičan pad proizvodnje, poglavito stoke i mlijeka, Hrvatskoj bi se ulaskom u EU moglo obiti o glavu, tvrde farmeri. Kažu da se upravo u ovoj godini broji svaki zasijani hektar i kilogram proizvodnje u poljoprivredi, na što ih je, kažu, upozoravalo i mjerodavno ministarstvo, piše dalje.com

Igor Rešetar, čelnik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM), tvrdi da se zahtjevi za potpore, odnosno jedinstvena plaćanja u 2012. i 2013., u skladu s regulativama EU, moraju predati do sredine svibnja, dok je rok za količine proizvedenog mlijeka do kraja ove godine.

No, u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da je za potpore, koje će se dijelom isplaćivati iz europskih fondova, a dijelom iz nacionalnog proračuna, po poljoprivrednoj površini, kao i za proizvodno vezana plaćanja (krave muzare, ovce i koze) referentna 2012. pri čemu je važno da zemljište za koje se traži potpore bude upisano u ARKOD te da se obrađuje, bilo u svrhu poljoprivredne proizvodnje, bilo da se samo održava u svrhu očuvanja okoliša.

Za jedinstvena plaćanja za krave muzare, ovce i koze potrebno je pak da se do 15. svibnja iduće godine upišu u Jedinstveni registar domaćih životinja i propisno označe. No, farmerima najviše smeta činjenica je da se za dodatna plaćanja iz proračuna u osjetljivim sektorima poput mliječnog, tovu goveda, ovaca i koza te proizvodnji duhana, kao referentna godina ipak uzima proizvodnja mlijeka i vrijednost isplaćenih potpora u ovoj godini, a proizvodnja je već lani drastično pala za 56 milijuna litara ili 8%.

Krava je, tvrdi Rešetar, oko 20-ak tisuća manje, a iako su proizvođači mlijeka svojedobno uz pomoć operativnog programa Vlade proteklih godina u farme ulagali i pet milijuna kuna, od 22 tisuće ostalo ih je svega 17 tisuća.

Zbog skuplje proizvodnje, energenata i stočne hrane i od 100%, a niskih otkupnih cijena mlijeka, proizvodnja će se teško vratiti na staro. Čak i uz akcije poput Dukatove, koji novo povećanje proizvodnje mljekara stimulira subvencioniranjem kupnje 4000 junica u vrijednosti oko šest milijuna kuna.

U svinjogojstvu su pak u 2011. ostali i bez poticaja. S niskim cijenama otkupa gube između 250 i 300 kuna po komadu, što je resorno ministarstvo ovih dana natjeralo na interventne poticaje od 330 kuna po rasplodnoj krmači ne bi li se smanjio broj uvoznih odojaka. Procjenjuje se da je svaki drugi od 1,1 milijun tovljenika godišnje iz uvoza. Mnogi farmeri boje se da se kod njih uskoro neće imati što poticati te da EU, za koji smo tržište za viškove, to jedva čeka.