Analitičari RBA kažu kako je potvrda najnižeg investicijskog rejtinga rezultat činjenice da je novim proračunom za 2012. ipak planirano nominalno smanjenje rashoda za 2,8 posto, odnosno 3,4 milijarde kuna.

To bi, uz predviđen nominalni rast prihoda od 1,5 posto, trebalo rezultirati i smanjenjem deficita proračuna opće države s 5,5 posto u 2011. na 3,8 posto u 2012. Dodaju kako bi se u slučaju ostvarenja planova stvorili uvjeti za održivu fiskalnu politiku odnosno održivu dinamiku rasta javnog duga. Kao pozitivno ocjenjuje se pristupanje Hrvatske EU.

- Međutim, u svom izviješću Fitch izražava sumnju u plan ostvarivanja prihoda, osobito u uvjetima očekivanog pada gospodarstva od 1 posto te smatra da će za ostvarivanje planiranog deficita Vlada morati dodatno smanjiti rashode. Kreditna agencija Fitch stoga očekuje dodatne mjere, fiskalne i strukturne, koje bi prema njihovom očekivanju mogle biti obznanjene u rebalansu proračuna tijekom srpnja. U slučaju odstupanja od navedenih planova postoji vjerojatnost pada rejtinga - kažu RBA analitičari te dodaju kako je izgledno da zadržavanje investicijskog rejtinga uvelike ovisi o obećanju Vlade da će provesti reformu na tržištu rada do sredine ove godine što bi u tom slučaju podržalo rast gospodarstva u srednjoročnom razdoblju, prenosi Lider Press .

Upravo reforme koje bi omogućile održiv rast i razvoj biti će ključne prilikom slijedeće ocjene kreditnog rejtinga Hrvatske. U RBA kažu kako će u pogledu monetarne politike u uvjetima mogućih pritisaka platnu bilancu RH zadržavanje dovoljne razine međunarodnih pričuva biti ključno kod ocjene rejtinga.

- U slučaju realizacije najavljenog zaduživanja države na inozemnom tržištu odnosno izdanja euroobveznice smatramo da će razina međunarodnih pričuva biti na zadovoljavajućoj razini. Kao posljedica posljednje odluke Fitcha razlika u zahtijevanim prinosima između hrvatskih euroobveznica i referentnih vrijednosnica se suzila, što je osobito bilo izraženo kod dolarskih izdanja - pojašnjavaju.
Inače, navedeno predstavlja tek nastavak trenda započetog u drugoj polovici siječnja, pa su i spreadovi suženi za oko 100bb. Isti trend slijede i razlike prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za petogodišnje državne obveznice. Navedena tržišna kretanja dijelom su posljedica i poboljšanje likvidnosti na inozemnim tržištima podržane FED-ovom ekspanzivnom politikom niskih kamatnjaka te posljednjim dugoročnim operacijama refinanciranja ESB-a (LTRO), kažu u RBA.