Financijska imovina stanovništva u Hrvatskoj je u protekle četiri godine porasla za 16,5 milijardi kuna

Građani Hrvatske su čak i u krizi nastavili povećavati štednju. Naime, financijska imovina stanovništva u Hrvatskoj je u protekle četiri godine porasla za 16,5 milijardi kuna, što znači da je svaki građanin u tom razdoblju u prosjeku uštedio više od 3.800 kuna. Proizlazi to iz istraživanja koje je za mjesečnik Banka proveo financijski analitičar Zagrebačke banke Nenad Golac, piše mojposao.hr

Prema tim podacima ukupna vrijednost financijske imovine građana krajem 2007. iznosila je 272,9 milijardi kuna, a do kraja prošle godine narasla je za 289,4 milijarde. Tijekom posljednje četiri godine financijska imovina stanovništva smanjila se jedino 2008. godine, dok je u ostalim godinama, uključujući i prošlu, rasla, piše Jutarnji list.

"Unatoč stagnaciji gospodarstva i nepovoljnim kretanjima na tržištu rada, tijekom prošle godine procijenjena je financijska imovina stanovništva ipak povećana za 2,9 posto", ocjenjuje Golac. Računica pokazuje da je prosječni građanin 2007. bio težak nešto manje od 63.500 kuna, a do kraja prošle godine svoju je štednju povećao na prosječnih nešto više od 67.300 kuna. Zna li se da je recesija u Hrvatskoj pomela, prema nekim procjenama, i više od 150.000 radnih mjesta, te da je došlo do pravog urušavanja životnog standarda, rast štednje stanovništva donekle iznenađuje.

Ipak, ekonomisti tvrde kako se tome ne treba čuditi, kao što upozoravaju da se tu, ako se u obzir uzme inflacija, zapravo i ne radi o prevelikom rastu, budući da je financijska imovina građana u četiri godine porasla za šest posto. "Stanovništvo je u krizi sklonije štednji. Ljudi su u kriznim vremenima manje skloni trošiti, a novac radije stavljaju na stranu za crne dane", objašnjava model ponašanja građana u krizi Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisena. "Prije bih rekao da se tu radi o odricanjima, nego o pravoj štednji", upozorava, pak, Nikola Milijević, predsjednik udruge Život u plusu.

Pravo je pitanje što u krizi dogodilo sa stvarnom imovinskom snagom stanovništva. A ona je, upozorava Željko Lovrinčević, makroekonomist s Ekomomskog instituta, pala. Naime, 70 posto vrijednosti imovine građana i dalje čine nekretnine, pri čemu se vrijednost tog fonda procjenjuje na 700 milijardi kuna, dok na financijsku imovinu otpada samo 30-ak posto imovine kućanstava. Kako je kriza već dovela do korekcije vrijednosti nekretnina za 15-ak posto, Lovrinčević procjenjuje da je samo po toj osnovi dosad izgubljeno 100 milijardi kuna.

Povećanje vrijednosti financijske imovine za nešto manje od 20 milijardi kuna samo je mali amortizer za takav gubitak budući da neto gubitak vrijednosti imovine stanovništva u posljednjih nekoliko kriznih godina iznosi oko 80 milijardi kuna. Još toliko, ocjenjuje Lovrinčević, mogao bi pojesti porez na imovinu, čije uvođenje je najavio ministar Slavko Linić, jer će on dovesti do daljnjeg pada cijena nekretnina. "Sektor kućanstava u Hrvatskoj zapravo osiromašuje", zaključuje Lovrinčević.

mojposao.hr/eZd