Građani, država i gospodarstvo platili su primjerice u 2007. godini bankama 18,246 milijardi kuna kamata, dok su same banke drugim financijskim institucijama kod kojih su se zaduživale ali i hrvatskim štedišama platile 9,7 milijardi kuna kamata i njihov je neto prihod na kamatama bio nešto manji od 8,7 milijardi kuna, piše Novi list

Prošle su pak godine država, građani i poduzeća bankama na ime kamata platili ukupno 21,8 milijardi kuna kamata, dok su banke platile oko 10,2 milijarde kuna kamata i na kraju su ostvarile neto prihod na kamatama od 11,6 milijardi kuna, što je tri milijarde kuna više nego četiri godine ranije.

Od 2008. do 2011. godine hrvatske su banke na ime kamata naplatile ukupno gotovo 84 milijarde kuna, a istovremenu su same platile 42 milijarde kuna kamata. To znači da je njihov neto prihod na kamatama bio 42 milijarde kuna. Iznos je to koji bi pokrio cjelogodišnju isplatu mirovina u Hrvatskoj i troškove svih zaposlenih u zdravstvu.

Još povoljnija situacija s provizijama i naknadama u te četiri godine. Banke su naplatile ukupno 17,3 milijarde kuna provizija i različitih naknada dok su istovremeno same za iste troškove platile oko 5,17 milijardi kuna, pa je njihov čisti prihod na naknadama što ih su ih naplatili svojim klijentima bio oko 12,2 milijarde kuna.

Sve to u četiri godine u kojima je hrvatsko gospodarstvo kumulativno palo za oko deset posto i u kojima se životni standard građana, koji su najvažniji klijenti banka, urušio barem za petinu. No, rezultat je 15,41 milijarda kuna dobiti hrvatskih banka i to nakon što su platile porez na dobit.