Problem o kojem se u javnosti nedovoljno govori je crno i sivo tržište najma stanova. Struka predlaže donošenje zakona koji bi bio prilagođen europskim normama

Vlada bi na na jesen trebali razraditi model društveno poticanog podstanarstva i objaviti detalje plana da od 2013. do 2015. godine kupi 3000 stanova i ponudi ih u najam kreditno nesposobnim građanima, uz fiksnu najamninu od 3,6 eura po kvadratu.

Dok resorni ministar Ivan Vrdoljak pregovara s bankama i najavljuje konačno sređivanje crne zone podstanarstva, ima li i boljih socijalnih stambenih politika i koji su najveći problemi na tržištu nekretnina, istražio je Aleksadar Tešić.

U hrvatskoj je metropoli, kao u malo kojoj u Europi, u posljednjih 10 godina stambeni fond povećan za 22 posto. Većini neprodanih stanova u novogradnji vlasnici su banke i upravo će one najviše profitirati provedu li vladajući u djelo planirani model društveno poticanog podstanarstva, ocjenjuje Gojko Bežovan, stručnjak za stambenu politiku sa Studijskog centra za socijalni rad zagrebačkog Pravnog fakulteta, procjenjujući da samo u Zagrebu zjapi prazno više od 40 000 stanova. Prazne stanove treba oporezivati.

"Država bi onda od tih poreza mogla napraviti, za početak, jedan pristojan program gradnje socijalnih i javno-najamnih stanova, a ne da mi idemo sada trošiti novce iz proračuna zato što su nama banke rekle da one imaju stanova koje su uzeli od svojih kominetanata. Ne mogu ih prodati i to su onda problemi u njihovim bilancama", kaže Bežovan.

Novoizgrađenih neprodanih stanova u ovom je trenutku oko 10 tisuća i Vladina bi inicijativa svakako smanjila tu brojku, pa je za Vedranu Likan, direktoricu Colliers International Hrvatska, ona svakako pohvalna i ne promatra je isključivo iz kuta banaka koje bi direktno profitirale, nego i kako pokušaj da se pomogne tržištu nekretnina...

"Gdje zaista nisu samo gubitnici banke, građevinari ili investitori nego je općenito čitavo tržište došlo u fazu u kojoj aktivnosti nisu prirodne, nisu ekonomski prave i njihov zadnji tijek u interesu svih strana treba biti potaknut", rekla je Likan.

Socijalna stambena poltika trebala bi voditi računa i o onima koji ne mogu više otplaćivati rate stambenih kredita, pogotovo one vezane uz švicarski franak. "Gdje je jedan supružnik ili oboje izgubio posao i smanjena su im primanja i onda država kupuje njihov stav i njima ga daje u najam. To su svrhovite, razložne stvari o kojima bi mi u Hrvatskoj imali ozbiljnih razloga razmišljati i početi ih prakticirati", predlaže Bežovan.

Problem o kojem se u javnosti nedovoljno govori je crno i sivo tržište najma stanova. Struka predlaže donošenje zakona koji bi bio prilagođen europskim normama.

"Znamo da svi sudionici na neki način gube, a ponajviše država zbog toga što ne ubire prihode kroz oporezivanje najma stana. Dodatno, zakoni u Hrvatskoj ne štiti niti najmoprimce niti najmodavce. Mi to znamo kroz masu situacija gdje, na primjer, majka s malim djetetom preko noći bude izbačena iz stana jer je gazda stana našao nekoga tko će platiti 50 eura više. Potrebno je zaista uvesti reda u taj sustav", kaže Likan.

Da treba uvesti reda usustav dovoljno govore procjene o 40 tisuća stanova koji se u Zagrebu iznajmljuju podstanarima i tek 300 prošle godine prijavljenih iznajmljivača.