Iako se često može čuti kako su bomboni samo za djecu, istraživanje pokazuje kako je i nama odraslima taj slatki zalogaj itekako drag

Jedna od prvih asocijacija na djetinjstvo za većinu nas su slatkiši, a među mnogim vrstama koje su dostupne značajno mjesto, meni osobno, zauzimaju bomboni, piše portal jatrgovac.com

Šareni papirići koji u sebi kriju još šarenije slatke zalogaje u trenutku me vraćaju u bezbrižno razdoblje kojeg se s nostalgijom sjećam. I u odrasloj dobi mnogi za njima rado posežu kako bi se bar na trenutak vratili u prošlost.

SLATKA POVIJEST

Povijest konzumiranja bombona seže još u doba špiljskog čovjeka koji je kao prve bombone, odnosno slatkiše, uzimao med iz pčelinjih košnica kako bi se zasladio. Kasnije su Egipćani pravili bombone od voća i orašastih plodova umočenih u med, dok su stari Iranci prvi osmislili postupak za proizvodnju šećera u čvrstom obliku i počeli pripremati bombone vrlo slične današnjima.

Sve do 17. stoljeća cijena šećera bila je visoka i samo su bogati mogli si priuštiti moderne bombone sa šećerom. Kako je cijena rafiniranog šećera padala s nicanjem tvornica šećera diljem Europe, ta je slatka poslastica postala dostupna i popularna među širim stanovništvom.

BRANDpuls BOMBONA

U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju bombona i brendova unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, lifestylea potrošača, te njihovih kupovnih navika. Marketinški su pokazatelji važno sredstvo za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovini 2012. godine na teritoriju Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije.

Važno je naglasiti da se BRANDpuls istraživanje provodi na populaciji od 15 do 64 godine i da njime nije obuhvaćena populacija mlađa od 15 godina među kojom, prema Ipsos omnibus istraživanju iz 2009. godine (provedenom na uzorku djece od 7 do 14 godina), ima više od 90% konzumenata bombona.

STABILNA KATEGORIJA

Oko polovine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira bombone. Radi se o stabilnoj kategoriji koja u zadnjih nekoliko godina nije zabilježila značajnije promjene u razini korištenja. Konzumiraju ih otprilike podjednako muškarci i žene, a osobito im je sklona mlađa populacija (u dobi od 15 do 19 godina). U Bosni i Hercegovini i Sloveniji bomboni se konzumiraju nešto češće (konzumira ih oko 60% populacije), dok se u Srbiji bombonima zasladi tek oko 40% populacije.

Demografska struktura potrošača u ostalim zemljama regije vrlo je slična onoj u Hrvatskoj: uglavnom se radi o osobama mlađe životne dobi. Kada je riječ o stavovima potrošača, većina konzumenata bombona kaže kako bombone ne koristi samo za osvježavanje daha, već zbog potrebe za slatkim, a više od polovine njih smatra da su pakiranja bombona u vrećicama osobito praktična. Posebice je zanimljivo kako većina potrošača, njih gotovo tri četvrtine, smatra da bomboni nisu namijenjeni samo djeci, već da su prilagođeni i konzumiranju odraslih.

BREND NIJE BITAN

U kategoriji bombona među potrošačima se zamjećuje niska razina važnosti brenda prilikom odabira proizvoda. Više od dvije trećine potrošača kategorije izjasnilo se kako im uopće nije bitan ili da im je brend malo bitan prilikom odabira bombona, iz čega je vidljivo da su potrošači skloniji prelasku s jednog brenda na drugi prilikom odabira. U odnosu na neke druge kategorije slatkiša (npr. keksi, praline, čokoladice, čokolade...), kod bombona je također zamijećena najniža razina lojalnih korisnika među korisnicima brendova - takvih je tek oko 20%.

POPULARNOST BRONHIJA

Vodeći brend u kategoriji bombona je Bronhi. Njega koristi oko trećine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Drugi brend, s neznatno nižom razinom korištenja, je Kiki (28%), a zatim slijedi skupina brendova s gotovo podjednakim korištenjem - Cedevita, Tic Tac, Mentol Kraš i 505 s crtom - koje koristi oko 20% populacije.

Iz navedenog je vidljivo da su Kraševi brendovi, koji su tradicionalno prisutni u kućanstvima, zauzeli visoke pozicije, kao i Atlanticova Cedevita. Tic Tac je jedini strani brend prisutan u top 5 brendova bombona prema korištenju u Hrvatskoj. U susjednoj Bosni i Hercegovini Bronhi je također vodeći brend prema razini korištenja, a vrlo mu je blizu Pionirov Negro koji je ujedno i vodeći brend u Srbiji, gdje je Bronhi drugi brend s gotovo dvostruko nižom razinom korištenja. U Sloveniji je Tic Tac prvi brend prema razini korištenja, a slijede ga Haribo i Werther's original. Od hrvatskih brendova u Sloveniji jedino se Bronhi nalazi među top 10.

NOVI TRENDOVI

Trend pokazuje kako kriza nije značajno utjecala na prodaju bombona. Štoviše, prodaja je čak i rasla. Čini se kako se tu ipak radi o užitku kojega se potrošači ne žele tako lako odreći. Ono što se donekle mijenja su kanali prodaje pa se tako bilježi porast kupovine općenito slatkiša, pa tako i bombona, u diskonterima. U Hrvatskoj, prema BRANDpuls podacima za 2012. godinu, vodeća tri lanca u kojima se najčešće kupuju slatkiši i grickalice su Konzum, Lidl i Kaufland.

Drugi trend, koji se nametnuo zbog povećanja svijesti potrošača oko brige za zdravlje, je adaptacija odnosno dopunjavanje proizvodnih linija s proizvodima bez šećera ili s nižom razinom šećera, a i inovacije u okusima uvijek su dobrodošle. Oba trenda su sveprisutna i na našem tržištu te nam ostaje vidjeti kojim se novim okusima u budućnosti možemo radovati.

jatrgovac.com/eZd