Ministar financija odlučio se obračunati i s menadžerskim bonusima hrvatskih bankara

Ministarstvo financija ne odustaje od izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju prema kojemu visina dopuštenog prekoračenja po tekućem računu ne bi prelazila visinu jedne plaće, potvrdio je ministar financija Slavko Linić koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara financija EU-a, piše HRT

Visina minusa na tekućem računu građana koji prelazi jednu plaću ne može biti jednostrani akt banke nego ga treba regulirati dogovorom banke i potrošača, tj. potrošačkim kreditom banke i građana s rokom i definiranim načinom otplate. Na tome ćemo inzistirati, ponovio je Linić. Najveće dopuštene kamate za građane tako bi mogle biti 1,5 puta veće od kamata na dugoročne kredite stanovništvu - 0,6 posto manje nego sada. Minusi bi bili u vrijednosti jedne plaće. Ostao bi prijelazni rok od godinu dana u kojem bi se prekoračenja morala smanjiti - novim kreditima za pokrivanje minusa.

Bonusi menadžerima najviše četvrtinu plaće

Ministar financija odlučio se obračunati i s menadžerskim bonusima hrvatskih bankara, i to čak oštrije nego što to priprema sama Europska unija. Prema njima bonusi ne smiju prelaziti jednu godišnju plaću, iznimno dvije, ako to odobre dioničari. U Hrvatskoj bi bankarski bonus iznosio najviše četvrtinu plaće. Smanjenje minusa bankama bi uzelo desetke milijuna kuna prihoda - no državi, čini se, mnogo više. Zbog povlačenja milijarda kuna s tržišta, što iz džepa građana što iz džepa banaka, može se očekivati novi pad potrošnje, a to znači i manji prihod od PDV-a te drugih poreza.

Ograničavanje visine kamata na stambene kredite

Ministarstvo financija predlaže i da ministar financija pravilnikom može propisati najvišu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite i metodu izračuna kamata na te kredite, čime bi se dodatno zaštitili građani. Linić je potvrdio da se u razgovorima s bankama i HNB-om razmatra i mogućnost ograničavanja visine kamata na stambene kredite - odnosno 'vezivanje uz neke referentne kamate'.

HRT/eZd