Kad državi nestane novca u kasi, onda se zadužuje. A kad se zadužuje u Hrvatskoj, onda se uglavnom zadužuje u obveznim mirovinskim fondovima putem obveznice. Tako će biti i 10. srpnja kada će se izdati domaća obveznica ukupnog iznosa sedam milijardi kuna.

U mirovinskim fondovima kažu da još nisu sigurni hoće li se tražiti i više novca jer je veći dio već predodređen za refinanciranje dugova, što je stručni izraz za pokrivanje starog duga - novim.

Obveznica će ići u dva paralelna izdanja - jedno kunsko drugo valutno, odnosno u eurima. Izdanje je potvrdio i ministar financija Slavko Linić gostujući na Hrvatskom radiju gdje je rekao da će izdati obveznicu 'idući tjedan', pri čemu bi dio bile kunske, a dio obveznice s deviznom komponentom, a i da očekuje kamatnu stopu oko ili malo iznad pet posto.

Ipak, podaci kreditora kažu da će kamata ići i do 5,8 posto. Prema podacima koji su sada dostupni, dvije trećine iznosa upisale bi se uz valutnu klauzulu. To bi izdanje išlo na dugi rok od 10 ili 11 godina i dospjelo bi tek 2023. ili 2024. na naplatu. Zato bi se kamata na taj dug kretala između 5,6 i 5,8 posto.

Manji dio duga, oko dvije do dvije i pol milijarde kuna, izdao bi se u kunama na rok od pet godina pa bi kamata mogla biti nešto niža - prema procjenama oko 5,2 do 5,4 posto. Obveznica je dio plana zaduživanja i pokrivanja deficita proračuna koji je planiran na 10 milijardi kuna, ali bi prema najavama Linića mogao biti veći.

Do kraja lipnja deficit je već dosegnuo 10 milijardi kuna pa je Linić najavio tehnički rebalans državnog budžeta. 'Očito ćemo tri milijarde kuna plaćenih obveza prema zdravstvu morati rebalansirati, jer ne vjerujem da ćemo uspjet ostvariti tri milijarde kuna prihoda više', najavio je Linić.

Prema podacima HNB-a, dug središnje države od kraja prosinca do kraja ožujka ove godine povećao se za pet milijardi kuna, na 180,7 milijardi kuna, a jamstva su se zadržala na oko 55 milijardi kuna.

Od početka mandata vlade Zorana Milanovića dug središnje države skočio je za 25,3 milijarde kuna, uz napomenu da su jamstva koja je davala država ipak smanjena za četiri milijarde kuna u tom vremenu.