Vozeći se posljednjih nekoliko tjedana po Dalmatini te po cestama u okolici Splita i Šibenika, zapazili smo novu seriju velikih plakata i reklama. Riječ je o propagandnoj kampanji lanca trgovina Konzum.

U splitskom i šibenskom primjeru na velikim plakatima se vide fotografije prepoznatljivih vizura dva dalmatinska grada sa šibenskom katedralom i Dioklecijanovom palačom u prvom planu. U konkretnom slučaju simboli i najkvalitetniji primjeri naše graditeljske baštine su zapravo drsko komercijalizirani i upotrijebljeni u propagandne svrhe u cilju ostvarivanja profita jedne kompanije.

Na prvi pogled navedena kampanja se i ne čini posebno problematična, imajući u vidu činjenice da je Konzum nacionalni brand i uspoređujući uobičajenu banalnu razinu sličnih reklamnih kampanja trgovačkih lanaca. U nekom dobrom scenariju, čak bi se moglo pohvaliti inicijativu te tvrtke zbog promicanja nacionalne baštine. No, nakon ozbiljnije analize, postavlja se pitanje na osnovu čega se simboličke i sakralne vizure zloupotrebljavaju u komercijalne svrhe i imamo li mi u Hrvatskoj razrađeni model zaštite vrijednih brandova.

Šibenska katedrala i Dioklecijanova palača svakako jesu svjetski vrijedni brandovi što je potvrdio i UNESCO. U vremenu posvemašnje komercijalizacije kada se sada gotovo i zrak naplaćuje, pitanje ovakvog načina korištenja baštine u reklamne svrhe se nameće samo po sebi.

Na mislimo naravno pri tom da bi kompanija Konzum trebala plaćati autorska prava Jurju Dalmatincu, Nikoli Firentincu ili Zotikosu i Filotasu, arhitektima i autorima katedrale u Šibeniku i palače u Splitu, ali određeni model potpore lokalnoj zajednici i Ministarstvu kulture koji ulažu goleme napore u cilju obnove i očuvanja naše baštine bi svakako morao postojao. Spomenička renta nije definitivno taj model.

U tom smislu smo postavili i pitanje Službi za odnose s javnošću tvrtke Konzum. U odgovoru je navedeno da je Konzum fotografije navedenih gradova otkupio sa shutter stocka te na takav način regulirao prava korištenja spomenutih fotografija u sklopu svoje kampanje. 'Namjera ove Konzumove kampanje bila je promovirati prirodne ljepote i kulturnu baštinu hrvatskih gradova te ih na takav način dodatno približiti posjetiteljima. Konzum u sklopu svog društveno odgovornog poslovanja kontinuirano surađuje sa lokalnim zajednicama na različitim projektima koji uključuju izgradnju novih dječjih igrališta, potporu lokalnim sportskim klubovima te pomaganje različitim ugroženim skupinama društva', navodi se u odgovoru iz Konzuma.

Time dolazimo do srži problema, a to je tko zapravo ima copyright i autorsko pravo na spomeničku baštinu. Da to nije nevažno pitanje dokaz su primjeri iz Atene i Pariza u kojima su Akropola ili Eiffelov toranj zaštićeni i njihove fotografije se ne mogu bez dozvole grada distribuirati i koristiti u propagandne svrhe. Split i Šibenik očito taj problem još nisu uredili, ali u Konzumu su definitivno trebali procijeniti što je reklama, a što antireklama i malo odmjerenije pristupiti nacionalnoj kulturnoj baštini. Tim više što je i u odgovoru potvrđeno da u okviru odgovornog poslovanja tvrtke, pri čemu se daje potpora gradnji dječjih igrališta i lokalnim sportskim klubovima, nije navedeno da postoji ozbiljan model potpore očuvanju hrvatske kulturne i graditeljske baštine.