Biznis

Otkud 40.000 neprodanih stanova?

Novi Linićev kontroverzni plan: Zašto bismo mi plaćali krive odluke banaka?

Novi Linićev kontroverzni plan: Zašto bismo mi plaćali krive odluke banaka?

Sprovede li Linić ovaj plan, bankarima će svakako olakšati njihovu muku. Bankari jedva čekaju da im se s grbače skinu deseci tisuća neprodanih stanova koji im predstavljaju sve veći teret, piše danas.hr

Ministar financija Slavko Linić otkrio je danas u intervjuu za Jutarnji list kako bi država ušla u posao s iznajmljivanjem stanova zajedno s nekim bankarskim sustavima.

Kako je objasnio, banke bi stanove koje uzimaju na ime svojih potraživanja predavale Vladi na upravljanje, s tim da bi im država onda jamčila otplatu obaveza. Servisirala bi, kaže Linić, banke s dijelom najamnine barem u visini kamate.

Država bi u posao s bankama ušla kako bi naplatila porez koji im građevinari duguju, no istina je, zapravo, da ovaj aranžman savršeno odgovara upravo bankama. Zapravo na njihovu inicijativu plan se i odvija.

Promatrajući to u svjetlu činjenice da je Liniću preostalo samo da se zadužuje kod domaćih banaka, jer na inozemnom tržištu više ne može, možda čuči i odgovor zašto država na ovakav aranžman pristaje.

Otkud 40.000 neprodanih stanova?

Naime, kako se pita članica našeg Stručnog tima Maruška Vizek s Ekonomskog fakulteta, zašto bi porezni obveznici subvencionirali promašene poslovne odluke banaka? Nije joj, kaže, ni jasno otkud brojka od 40.000 neprodanih stanova, kao ni o kakvom bi se poslovnom modelu ovdje radilo. "Baš zbog toga mi je jako teško komentirati isti, osim da mi se ne sviđa bilo kakav prijedlog koji podrazumijeva da se novcem poreznih obveznika plaćaju krive odluke banaka", kaže nam.

Članu stručnog tima, ekonomisti Josipu Tici također nije jasno što se to i na koji način misli napraviti, a sam plan, ističe, pomalo zvuči kontroverzno.

Tica upozorava i što bi takav korak na tržištu nekretnina mogao proizvesti. "Ako postoji višak neke robe na tržištu (pa i stana), to znači da je roba precijenjena. Po postojećim cijenama najma ili kupoprodajnim cijenama, država nema šansu niti iznajmiti niti prodati te stanove. Sukladno tome, ako se misli ostvariti neki dohodak od najma, to znači masovni 'dumping' na tržištu iznajmljivanja stanova i posljedično rješavanje problema što se podstanari u RH ne prijavljuju poreznoj upravi".

Rušenje cijene najma

Naime, objašnjava nam Tica, ako će država primjerice iznajmljivati dvosobne stanove u zoni tramvaja po cijeni od sto eura mjesečno, to će značiti, ističe, da će čitav sektor iznajmljivanja na crno u Hrvatskoj morati konkurirati cijenom. "Naravno, problem ostaje u tome ima li dovoljno podstanara na tržištu i gdje je dno za cijenu iznajmljivanja", upozorava Tica.

Uglavnom, nastavlja, kada bi država dobila te stanove besplatno, na ovaj način bi mogla indirektno, otimajući tržišni kolač, naplatiti utajeni porez od najma na crno. "Povrh toga, pad troškova stanovanja bi otvorio prostor za rast životnog standarda brojnim obiteljima koje nemaju riješeno stambeno pitanje. Pa je to i socijalno pitanje", kaže Tica.

danas.hr


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.