U Bakuu je potpisan Memorandum o razumijevanju na budućem tzv. Južnom plinskom koridoru. Premijer Zoran Milanović rekao je kako se projektu veseli te da će on donijeti novce i nova radna mjesta.

"Južni plinski koridor važan je za Hrvatsku i središnju Europu", rekao je premijer Zoran Milanović na svečanosti potpisivanja u Bakuu, a nakon što je azerbajdžanski konzorcij Shah Deniz donio konačnu odluku o financiranju projekta kojim bi se europsko tržište, pa tako i Hrvatska, opskrbljivalo plinom.

Milanović je također naglasio kako Hrvatska namjerava proširiti svoje izvore opskrbe energijom. "Ova dionica plinovoda važna je za nas i projektu se veselim", ustvrdio je hrvatski premijer koji je naglasio da se Hrvatska nalazi točno na kraju projekta Transjadranskog plinovoda (TAP). Smatra i da će projekt doprinijeti povezanosti zemalja te donijeti novac i otvoriti brojna radna mjesta.

"Hrvatska nije zatvorena zemlja, nije bez mora, imamo dugačku obalu. Imamo luke, prema tome razmišljamo jako ozbiljno i o izgradnji terminala za ukapljeni plin u Hrvatskoj kojim bi plin iz drugih dijelova svijeta dolazio u tankerima. I također i ova vrsta direktno, s polja Shah Deniza", rekao je Milanović te naglasio da se Hrvatska uspjela u zadnjih godinu i pol dana priključiti ovom projektu, što nije bilo planirano.

"Tako da to smatramo svojim, neću reći uspjehom, ali doprinosom stvaranju jedne malo komotnije pozicije Hrvatske na energetskom tržištu", rekao je Milanović u Bakuu.

A o čemu se točno radi? Azerbajdžanski plin trebao bi se transportirati od grčko-turske granice, preko Albanije do južne Italije, a iz Albanije bi se nastavio graditi do Hrvatske, preko Crne Gore i BiH. Očekuje se da će Shah Deniz II opskrbljivati europska tržišta sa 16 milijardi prostornih metara plina godišnje.

Memorandum o razumijevanju koji će omogućiti suradnju na tom projektu s ministrima Azerbajdžana, Crne Gore i Albanije potpisao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Rekao je da Hrvatska postaje zemlja koja je vrlo bitna za transportne sustave opskrbe energijom jugoistočne Europe.

"Želimo da Jadransko-jonski plinovod ide u isto vrijeme kada i TAP, znači da počnemo ako ne 2015. onda 2016. ali da 2020. godine prvi kubici plina krenu kroz Jadransko-jonski plinovod", rekao je Vrdoljak.

Projekt vrijedan 35 milijarda dolara promijenit će energetsku kartu regije i pomoći će u povijesnom razvoju Azerbajdžana, istaknuo je azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev.