Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u četvrtak u Bakuu da projekt izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), koji je važan za Hrvatsku i cijelu regiju jugoistočne Europe, ulazi u fazu konkretnih priprema za realizaciju što je potvrđeno na sastancima s najvišim azerbajdžanskim dužnosnicima.

 

"Mi vidimo IAP kao energetski projekt koji je neobično važan za Hrvatsku kako gospodarski tako i za energetsku sigurnost, što znači i političku stabilnost u današnjim uvjetima. Vidimo to kao projekt koji nije važan samo za Hrvatsku nego je važan za cijelu našu regiju", istaknula je Pusić u izjavi na kraju svog posjeta Azerbajdžanu.

Kako je rekla, glavna tema svih njezinih razgovora u Azerbajdžanu bila je energetika, odnosno plin, te mogućnost izgradnje Jadransko-jonskog plinovoda koji bi na neki način bio sljedeća faza nakon Transjadranskog plinovoda (TAP). Za TAP je donosena odluka i on će ići iz Azerbajdžana do Albanije i onda preko Jadrana u Italiju.

U razgovorima je zaključeno da je IAP sljedeća faza koja zahtjeva da Hrvatska odmah počne s pripremama, kazala je ministrica dodajući da su neke pripreme završene te da sada počinju konkretne pripreme vezane za planiranje trase, projektiranje, dogovore o redosljedu javne nabave te o tržištu kojemu bi bio namijenjen. Pojasnila je da on predstavlja dodatni alternativni izvor, pravac i dobavaljača za sve zemlje regije kao i za hrvatske sjeverne susjede te jedan dio srednje Europe.

Po njezinim riječima, do sada je to bilo pitanje dogovaranja i prezentiranja projekta azerbajdžanskoj strani kako bi uvidjela da je to realni dio njezinog projekta dovođenja azerbajdžanskog plina u Europu.

"Na sastancima je to nedvosmisleno potvrđeno što znači da mi moramo početi s konkretnim pripremama za realizaciju tog projekta."

Osim o energetici i plinu, Pusić je u Bakuu razgovarala o bilateralnim odnosima i gospodarskoj suradnji. Rekla je da ima dobrih izgleda za brodogradnju i Uljanik te za niz hrvatskih tvrtki koje su u pregovorima ili ih zanima dolazak na azerbajdžansko tržište.

Također je bilo riječi o odnosima između Azerbajdžana i Europske unije.

"Apsolutno smatram da je Azerbajdžan jedan vrlo važan i dragocjen partner EU-a i da u tom smislu treba ići prema finalizaciji sporazuma između Azerbajdžana i EU-a o partnerstvu, o suradnji u budućnosti i tu će Hrvatska svakako biti na strani onih koji smatraju da je to nešto što je u obostranom interesu i što treba realizirati", naglasila je.

Pusić se tijekom posjeta Azerbajdžanu sastala s predsjednikom Ilhamom Alijevom, ministrom vanjskih poslova Elmarom Mammadjarovom i potpredsjednikom najveće azerbajdžanske naftne kompanije SOCAR Elshadom Nasirovom.

Azerbajdžan je bio posljednja zemlja na njezinoj srednjoazijskoj i kavkaskoj turneji tijekom koje je još posjetila Turkmenistan i Kazahstan, a čija je svrha bila jačanje gospodarske suradnju.

Svi sastanci i razgovori s najvišim dužnosnicima u sve tri zemlje bili su najviše usredotočeni na gospodarsku suradnju, a posebice energetiku.