Ina Grupa je u 2013. godini zabilježila neto gubitak od 1,5 milijardi kuna, dok je neto dobit u 2012. godini iznosila 681 milijun kuna, piše u financijskom izvještaju koje je objavljeno na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

Gubitak iz osnovne djelatnosti iznosio je 1,57 milijardi kuna, a dobit iz osnovne djelatnosti iz jednokratnih stavki 799 milijuna kuna. Neto dobitak bez jednokratnih stavki iznosio je 953 milijuna kuna.

"U 2013. EBITDA INA Grupe iznosila je 3,7 milijardi kuna, što je pad od 20% u odnosu na 2012. Padu EBITDA uvelike je pridonio pad proizvodnje ugljikovodika na domaćim poljima u segmentu Istraživanja i proizvodnje, s obzirom na to da je poslovanje okarakterizirao prirodni pad proizvodnje i lagano smanjenje ostvarene cijene ugljikovodika sa 3% nižom cijenom nafte", pišu iz Ine.
Povećali kapitalna ulaganja za 57 posto

"Operativna dobit bez jednokratnih stavki smanjila se u većoj mjeri od EBITDA bez jednokratnih stavki, kao rezultat primjene linearne amortizacija dugotrajne imovine u Siriji u 2013., što je povrh netom navedenih čimbenika dodatno utjecalo na EBIT", pišu iz Ine i dodaju da se omjer duga i kapitala smanjio sa 31 posto na 27 posto, "a neto dug u iznosu od 4,7 milijardi kuna za 29 posto u odnosu na 31. prosinca 2012.", pišu iz Ine te dodaju kako su neto financijski rashodi "također smanjeni u 2013. u iznosu od 246 milijuna kuna, u odnosu na 292 milijuna kuna u 2012."

Iz tvrtke ističu da su kapitalna ulaganja u prošloj godini povećali za 57 posto i ona su iznosila 2 milijarde kuna, pri čemu preko 80 posto otpada na domaće projekte. "Postoji veći broj aktivnih projekata s ciljem ublažavanja prirodnog pada proizvodnja, uključujući i nastavak projekta EOR-u Ivanić-Žutica i projekt Međimurje, čime razina domaćih ulaganja raste na 1,6 milijardi kuna", pišu iz Ine.

Povećali smo ulaganja za gotovo 60%

Predsjednik Uprave INE Zoltan Aldott ovako je komentirao rezultate: "Godina 2013. za Inu je bila teška godina s obzirom na negativna gospodarska kretanja i nepovoljna kretanja potražnje na ključnim tržištima (Hrvatska, BiH, Slovenija), dok se situacija u Siriji također kretala u negativnom smjeru. Unatoč tome, s ciljem osiguranja održivosti svih naših segmenata, fokusirali smo se na ulaganja za buduća razdoblja, nastavili smo s internim poboljšanjima učinkovitosti te dodatno unaprijedili sigurnost našeg poslovanja.

Povećali smo ulaganja za gotovo 60% na razinu više od 2 milijarde kuna (od čega je 83% uloženo u Hrvatskoj), pri čemu su glavni prioriteti bili istražne i razradne bušačke aktivnosti u podmorju, istražna bušenja u Panonskom bazenu, naš ključni EOR projekt, remont postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka te intenzivan program modernizacije Trgovine na malo. Rezultati navedenih aktivnosti očituju se u značajnom usporavanja stope pada proizvodnje na naftnim poljima na kopnu, povećanju tržišnog udjela motornih goriva na domaćem tržištu, kao i bitno nižoj vlastitoj potrošnji i gubicima u rafinerijama.

Dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 1504 milijuna kuna

Primijenili smo proaktivan pristup prema izvoznim tržištima ostvarivši solidan rast izvoza prema susjednim zemljama. Poboljšanja su također vidljiva i u segmentu maloprodaje gdje je nastavak programa modernizacije (obuhvaćajući 30 benzinskih postaja u 2013., čime se broj potpuno moderniziranih benzinskih postaja popeo na 160, što je daleko više od bilo kojeg konkurenta u zemlji) podigao kvalitetu i poboljšao percepciju potrošača o našim uslugama. Pokrenuli smo i pilot projekt uključivanja poduzetnika u poslovanje naših benzinskih postaja, model koji je vrlo zastupljen u industriji, s ciljem postizanja konkurentnih operativnih troškova i najviše razine kvalitete usluge.

U svojem svakodnevnom poslovanju INA je pokazala sposobnost da uvijek bude jedan korak ispred postižući značajan napredak na području zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, ostvarujući referentne vrijednosti usporedivih europskih kompanija. Na financijske rezultate prošle godine velikim su dijelom utjecali vanjski i izvanredni faktori. Konstantno prateći stanje u Siriji izvršili smo ispravak vrijednosti sirijske imovine uzimajući u obzir produžene političke i sigurnosne rizike. Spomenuto umanjenje primijenjeno je kako bi se osiguralo fer vrednovanje imovine u Siriji, čime je dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 1.504 milijuna kuna. Međutim, spomenuto umanjenje nije imalo direktan utjecaj na tijek novca. S obzirom na ostvarene gubitke i općenito nepovoljna kretanja europskog rafinerijskog okruženja, umanjili smo vrijednost imovine rafinerija i marketinga za 738 milijuna kuna. Retrogradni porezi vezani za vlastitu potrošnju rafinerija koji su doneseni od strane Porezne Uprave RH, dodatno su opteretili rezultat za 220 milijuna kuna.

vecernji.hr