Hrvatska dobiva prvu etičnu banku. Njen cilj nije profit za vlasnike i ulagače već će se dobit ulagati u projekte zajednice, a kreditirat će i zadruge te društveno korisni poslovi u socijalnom poduzetništvu.

Društveni poduzetnici danas se susreću s nizom prepreka. Uz manjak kvalitetnih ljudskih resursa najčešće su one financijske prirode; njihove projekte ne prepoznaju komercijalne banke, tu je i problem nelikvidnosti, ne postoje financijski instrumenti za početne troškove poslovanja ni izvori financiranja investicija. Jedini izlaz je etično bankarstvo, tvrdi Teo Petričević iz klastera za Eko društvene inovacije:

"Etično bankarstvo, financiranje, razumijevanje, organizacija... jednostavno su preduvjet razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj", kaže Petričević.

Etična banka razlikuje se od komercijalnih banaka jer nije inicirana od malobrojnih osoba i poduzeća s velikim kapitalom već udruživanjem velikog broja sudionika s manjim ulozima. Prvu etičnu banku u Hrvatskoj pokreće Zadruga za etično financiranje, a s ciljem ulaganja u društveno korisne poslove, projekte održivog razvoja i zaštite okoliša te sve one skupine koje nemaju pristup financiranju. Vodit će se načelom transparentnosti, solidarnosti, socijalne i ekološke osjetljivosti, motivirat će štednju, a ne kreditirati potrošnju, istaknuo je osnivač Goran Jeras.

"To je banka koja radi na dvije strane; s jedne pokušava maksimalno poticati povoljan pristup kreditima za investiranje i to investiranje u realne projekte koji stvaraju realnu vrijednost i zapošljavaju ljude koji rade nešto konkretno i materijalno. S druge strane, a na strani građana, one ne motiviraju kreditno zaduživanje za potrošnju nego promoviraju štednju građana kao primarni mehanizam ostvarivanja njihovih potreba i ciljeva", objašnjava Jeras.

Pod nazivom e-banka s radom bi trebala početi u 2015., nakon dobavljanja potrebnih licenci od strane HNB-a. Bit će to nužna korekcija suvremenom bankarstvu, smatra profesor Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

"Vidite da banke izbacuju na ulicu ljude koji ne mogu vraćati kredite, koriste se valutnom klauzulom kad ne treba, mijenjaju jednostrano uvjete već zaključenih ugovora. Sve su to neetična ponašanja. Ova etična banka stoga će igrati i važnu prosvjetiteljsku i obrazovnu ulogu", kaže Lovrinović.

Etične banke već posluju diljem Europe poput španjolske Caje Laboral Popular, nizozemske Triodos Bank ili talijanske Banca Popolare Etica. U nadolazećem sedogodišnjem razdoblju, napominju osnivači, alternativni modeli financiranja bit će ključni elementi strategije razvoja EU i Hrvatske u borbi protiv siromaštva i sve veće gospodarske krize.