Unatoč najavama da novih poreza neće biti do 2016. godine, od iduće godine ipak će se plaćati porez na kamate na štednju, a olakšica za reinvestiranu dobit se ukida, odnosno moći će se koristiti samo za dio dobiti upisane u temeljni kapital, ali i investirane u dugotrajnu imovinu.

Izmjenama zakona o porezu na dohodak, koji bi trebao biti spreman početkom jeseni, uvest će se porez na kamate na štednju po stopi od 12 posto. Izuzetak će biti kamate ostvarene na stambenu štednju. Prema podacima s kraja siječnja građani u bankama imaju preko 114,6 milijardi kuna oročenih depozita, a oporezivanjem kamata na štednju država u idućoj godini planira prihod od oko 300 milijuna kuna, dok se promjenama u sustavu olakšica za reinvestiranu dobit u idućoj godini računa s 500 milijuna kuna. Porezom na nekretnine, koji se uvodi od 2016. godine, u proračun bi se slilo oko 1,5 milijardi kuna.

Odluka od 26. ožujka

Oporezivanje štednje, kao i promjene u sustavu olakšica za reinvestiranu dobit, prema najavama s konca siječnja planirani su za 2016. godinu kada se uvodi i porez na nekretnine. No, Vlada je prihvatila Nacionalni program reformi i Program konvergencije od 2014. do 2017. godine, dokumente koje je dužna do konca travnja poslati Europskoj komisiji, i iz kojih je razvidno da se s oporezivanjem kamata na štednju, kao i ukidanjem olakšica za reinvestiranu dobit kreće s idućom godinom. Odluka o tome, kako je novinarima nakon sjednice Vlade objasnio Slavko Linić, ministar financija donesena je još 26. ožujka na užem kabinetu Vlade.

Odluka je posljedica konzultacija s Europskom komisijom o mjerama za smanjenje proračunskog deficita, odnosno činjenice da se dio mjera ne smatra strukturnim. Naime, Vlada Europskoj komisiji nije uspjela dokazati da je povlačenje sredstava za beneficirani radnih staž iz drugog stupa kapitalizirane štednje u prvi stup generacijske solidarnosti strukturna mjera. Ta se mjera smatra jednokratnom pa je trebalo osigurati dodatne osigurače kako bi se ostvarili ciljevi obuzdavanja proračunskog deficita. Stoga se kamate na štednju kao i promjene u sustavu neoporezivanja reinvestirane dobiti uvode od iduće godine, umjesto 2016. kako je ranije planirano.

Josipović: To je bilo za očekivati

Za predsjednika Ivu Josipovića današnja najava Vlade o uvođenju poreza na kamate na štednju od 1. siječnja sljedeće godine bila je za očekivati jer je, kako je rekao, »svima poznato kako izgleda europski sustav«.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je novinarima komentirajući Vladinu najavu o tom porezu kako je dobro, kad se već mora uvesti jedan takav porez, »da se on uvodi prije kako bi svima bila jasna pravila igre, da ljudi znaju što ih u konačnici čeka«.

Na pitanje što će on s kamatom na svoju štednju odgovorio je da će na nju platiti porez. - Uži kabinet znači i koalicijski partneri. Svi dokumenti koji su iz Vlade otišli prema Europskoj komisiji su usuglašeni dokumenti - kazao je Linić na novinarski upit jesu li koalicijski partneri podržali uvođenje poreza na štednju od iduće godine.

Obveza svake vlade

A na upit kakve reakcije očekuje od poslodavaca zbog reinvestirane dobiti, Linić ocjenjuje kako više nema potrebe da se reinvestirana dobit ubacuje u obrtna sredstva i to zbog ogromnog napora koji je učinjen u procesu predstečajnih nagodbi, u kojem je gospodarstvo rasterećeno s enormnim iznosom kroz otpisivanje dugova.

- Pored toga, predstečajne nagodbe idu dalje te će se njima rješavati problem obrtnih sredstava. A od reinvestirane dobiti, sama riječ kaže, očekujemo investicije i ulaganja - ističe Linić. Što se tiče poteza neke buduće vlasti, odnosno opstojnosti mjera koje je Vlada kreirala za trogodišnje razdoblje, Linić naglašava kako je obaveza svake vlade provesti mjere koje su usuglašene s Europskom komisijom. No, pritom dodaje i kako »svaka nova garnitura« može jednu mjeru zamijeniti nekom drugom te naglašava kako pritom valja biti odgovoran jer deficit mora biti ispod tri posto BDP-a.Nacionalni program reformi te Plan konvergencije definiraju stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, odnosno određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike, a očitovanje Europske komisije na te dokumente očekuje se u lipnju.

- Zacrtali smo jasan put fiskalne konsolidacije u sljedeće tri godine. Zadali smo i sebi jasne zadatke u smjeru kontrole tog procesa - kazao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade predstavljajući Nacionalni plan reformi koji obuhvaća četiri ključna područja - javne financije, financijski sektor, tržište rada i konkurentnost.

- Pitanje konkurentnosti je najvažnije. Moramo mijenjati generalno imidž Hrvatske na karti država koje investitorima mogu biti zanimljive - veli Grčić navodeći kako su tu napravljeni pomaci te da još treba raditi na jačanju poduzetničke klime. Kod financijskog sektora, kako veli, ključna su pitanja dostupnosti kapitala, jer to u ovom trenutku, možda najviše, opterećuje gospodarstvo. Na tržištu rada očekuje se donošenje novog Zakona o radu koji bi trebao bitno poboljšati poziciju Hrvatske u smislu ravnoteže između fleksibilnosti tržišta rada i sigurnosti radnika. A tu su i aktivne mjere zapošljavanja usmjerene prije svega na mladu radnu snagu. Stoga je Vlada jučer prihvatila i implementaciju programa Garancija za mlade.

Skupa centralna država

Predstavljajući program konvergencije, ministar financija podsjeća da Vlada za 2014. projicira nultu stopu gospodarskog rasta, što znači stagnaciju gospodarskih aktivnosti, ali i zaustavljanje negativnih trendova. Projekcije rasta u narednim godinama su oprezne pa se za idući godinu predviđa gospodarski rast od 1,2 posto, dok bi 2016. trebao biti 1,3 posto. Za tekuću godinu projekcija rasta je dosta rizična kako je kazao Linić jer se očekuje rast cijena od 0,6 posto odnosno usporavanje i kretanje ka deflaciji. No, Vladine projekcije pokazuju da bi inflacija u sljedeće tri godine bila oko 1,5 posto.Govoreći o proračunu opće države, napominje da su mjere u 2014. donijele ukupne uštede od 3,1 posto BDP-a ili 7,5 milijardi kuna, ali kako je dio mjera jednokratan priznaju se uštede od 2,3 posto BDP-a. U 2015. očekuju se uštede od 1,6 posto BDP-a, odnosno jedan posto bez jednokratnih mjera, koliki je plan i za 2016. godinu.

Prema vladinim projekcijama proračunski manjak u ovoj godini iznosio bi 4,2 posto BDP-a, a prema europskoj definiciji 4,4 posto. U idućoj godini deficit bi bio 3,2 posto po domaćoj, odnosno 3,5 posto po europskoj metodi, a 2016. godine 2,2 odnosno 2,7 posto BDP-a. Vlada će, prema tvrdnjama Linića, javni dug uspjeti zaustaviti na 71 posto BDP-a, a nakon 2017. godine može se očekivati njegovo padanje. »Pod pretpostavkom gospodarskog rasta«, dometnuo je Zoran Milanović, predsjednik Vlade dodajući i kako gospodarski rast ovisi o reformama koje se provode. Ponavlja kako je država, naročito centralna, skupa i neefikasna, što je kronična bolest u Hrvatskoj.

Novi list