Novih poreza neće biti do 2016. godine, uvjeravali su ovih dana pa i proteklih tjedana i mjeseci u Vladi. Ipak, nakon današnje sjednice i donošenja nacionalnog programa reformi vidljivo je kako od 1. siječnja 2015. godine stiže novi porez - onaj na štednju. I dok su se u Vladi posuli pepelom rekavši da je takva odluka donesena prije mjesec dana na užem kabinetu, postavlja se pitanje vrluda li Vlada i dalje kad je riječ o fiskalnoj politici.

Plan reformi i programa konvergencije usvojen danas na Vladi, najavio je jučer potpredsjednik Branko Grčić. Rekao je kako je definiran set mjera vezanih uz poreznu politiku i da je to - to, što se tiče Vlade. Na dodatno pitanje znači li to da novih poreza nema do 2016. godine, Grčić je samo kratko odgovorio.

 

"Da".

Ipak, točan je odgovor - NE. Iz današnjeg plana reformi i programa konvergencije vidljivo je da od 1. siječnja 2015. stiže porez na štednju, a uvedene su i restrikcije prema kojima se djelomično ukida oslobođenje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit. I dok su novinari ministra financija Slavka Linića podsjećali kako je i sam u siječnju najavljivao kako su porezi na čekanju do 2016., on je u izjavi rekao.

"Porez na štednju je 2015., a sve su to dokumenti sa užeg kabineta 26.3. o kojem je izvještena i Europska komisija. Sada su ugrađeni u planove reformi i konvergencije za period od 2014.-2017. godine", rekao je Linić.

A što se promijenilo od siječnja do ožujka? Linić je pojasnio kako Europskoj komisiji nisu uspjeli dokazati da je povlačenje novca iz drugog mirovinskog stupa u prvi strukturna nego jednokratna mjera. Uvjerava i da novim porezom neće udariti na banke ni na građane.

"Probajmo shvatiti da je to u svim zemljama Europske unije. To nije ništa specifično. Mi moramo otvoriti ozbiljnu raspravu u Hrvatskoj. Ako želimo rasteretiti namete na gospodarstvo, gdje ćemo to preseliti. To je osnovno. Evidentno je da je uvijek pitanje bogatih i oporezivanje bogatih. Prema tome, građani sa malim štednim ulozima, neće biti opterećeni s time jer su im to mali prihodi koji neće biti podvrgnuti porezima", istaknuo je Linić.

A uoči velikog obrata, na sjednici su dva velika plana koja Hrvatska mora donijeti u sklopu Europskog semestra, donesena bez poteškoća. Zadovoljstvo dokumentima izrazio je i premijer Zoran Milanović rekavši da sve postaje transparentnije i to na očaj demagoga i populista.

 

"To je sada crno na bijelo i to zatvara prostor svim demagozima i varalicama u politici, naročito u opoziciji da pričaju i obećavaju što im padne na pamet. Ovo što danas usvajamo su okviri u kojima ćemo se kretati, i kad je u pitanju proračun i konvergencija, dakle opći pravci gospodarske i i porezne politike; monetarnu još uvijek vodi HNB dok ne postanemo članica Eurozone. Ovo je na neki način u političkom smislu smrtna presuda populistima i prevarantima i to će oni shvatiti", rekao je Milanović.

Procjena je da će u ovoj godini stopa rasta BDP-a biti na nuli, a kad je riječ o prekomjernom deficitu i javnom dugu, Linić je rekao da su u 2014. godini napravljene uštede od 3,1 posto BDP-a. No naglasio je da su velikim dijelom jednokratne mjere koje se ne priznaju u aktivnosti oko prekomjernog deficita, pa su strukturne uštede 2,3 posto BDP-a.

Javni dug je taj koji se ovako planiranim reformama i ovako planiranim strukturnim i fiskalnim promjenama planira zaustaviti na 71 posto BDP-a. Sve se ovo temelji na pretpostavkama gospodarskog rasta, rekao je premijer Zoran Milanović i istaknuo Švedsku kao primjer uspjeha.

"Država je preskupa i filozofija je: što me pripada, što me ide, neću, ne dam i ne diraj moje. Ako nemamo rasta, a moramo ga ostvariti, svaki dug je neodrživ", naglasio je Milanović.