Budući koncesionar hrvatskih autocesta u 40 godina zaradit će više od 101 milijarde kuna. Pokazuje to simulacija prihoda, rashoda i dobiti koncesionara koju je izradilo nekoliko stručnjaka iz Hrvatskih autocesta. Pri izračunima koristili su se dosad poznatim podacima o uvjetima koji će biti uvršteni u koncesijski ugovor, a koji Vlada ovih dana kani ponuditi potencijalnim koncesionarima.

A jedan od tih uvjeta je pravo koncesionara da svake godine povećava cestarinu za stopu inflacije minus jedan posto. Stoga je u izračunima simulacije zarade koncesionara svake godine prihod od cestarine povećavan tri posto (predviđena je godišnja inflacija od četiri posto).

Prihod od cestarine povećavan je svake godine za dodatnih jedan posto na osnovi tolikog postotka rasta prometa.

Izrađivači te analize pri tome su i troškove redovnog i izvanrednog održavanja te plaće zaposlenika uvećavali svake godine za četiri posto, iako je vrlo malo vjerojatno da će budući koncesionar povećavati te troškove.

Kao startna godina uzeta je 2015., s prihodima od cestarine od 1,9 milijardi kuna na osnovi rasta prometa od jedan posto, nešto manje od iznosa koliko će ove godine ukupno Autocesta Rijeka - Zagreb i Hrvatske autoceste prihodovati po toj stavci. Taj iznos raste na 1,957 milijardi kuna kad se uveća tri posto na osnovi inflacije.

Ukupni rashodi za plaće radnika, redovno i izvanredno održavanje procijenjeni su na 900 milijuna kuna. I to 330 milijuna kuna za plaće, uvećane četiri posto, 370 milijuna kuna za redovno održavanje, uvećano četiri posto, te 200 milijuna kuna za izvanredno održavanje.

Simulacija prihoda i rashoda budućeg koncesionara pokazuje da će on svoje ulaganje od tri milijarde eura ili oko 22 milijarde kuna, koliko će platiti za 40 godina koncesije, isplatiti već nakon 16 godina.

Naime, te godine koncesionar će imati prihode od 3,5 milijardi kuna, rashode od 1,558 milijardi kuna, a dobit od 1,844 milijarde kuna. Ukupno će od 2015. godine do 2030. kumulativna dobit koncesionara iznositi 23,171 milijardu kuna.

Ostaje popust na ENC?

Od te godine sve što zaradi bit će čista dobit, a ona će iznositi gotovo 80 milijardi kuna (kad se uloženih 22 milijarde kuna oduzme od ukupne dobiti u 40 godina u iznosu od 101,762 milijarde kuna).

HAC i ARZ bi pak uz reprogram kredita, kad njihove autoceste ne bi otišle u koncesiju, u tih 40 godina zaradili oko 50 milijardi kuna, napominju oni koji su izradili simulaciju prihoda koncesionara.

No moguće je da će prihodi koncesionara biti i veći s obzirom na to da 35 posto HAC-ovih korisnika cestarinu plaća ENC-om, na što imaju 25 posto popusta. Naime, vrlo je vjerojatno da će novi koncesionar značajno smanjiti taj popust.

Vlada namjerava početkom iduće godine okončati proces monetizacije autocesta, a u koju je krenula zbog velikih dugova koje imaju ARZ i HAC, a koji su premašili četiri milijarde eura. No protivnici te ideje zalažu se za reprogram tih kredita ili izdavanje obveznica.

vecernji.hr