U tri godine broj legalnih iznajmljivača stanova se povećao za 43 posto: s 42.110 iz 2011. skočio je krajem prošle godine na njih 60.154 u cijeloj Hrvatskoj, saznaje Slobodna Dalmacija

U Dalmaciji im je broj povećan za 36 posto - na 12.363. Šibensko-kninska županija bilježi najveći rast od 82 posto jer je broj iznajmljivača porastao s 310 na 565, dok je najviše Dalmatinaca, vlasnika stanova koji ih legalno iznajmljuju u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ima ih 5340 ili 46 posto više nego 2011. Podaci su to Porezne uprave, od kojih smo zatražili i podatke o uplaćenom porezu, no nisu nam tu informaciju dali jer, vele, u svojim evidencijama ne prate zasebno te uplate u proračun.

Nedjeljko Marković, predsjednik udruge "Pragma" koja se bavi razvijanjem inovativnih socijalnih programa i kvalitetom stanovanja, kaže nam da je ovo veliki porast broja legalnih iznajmljivača.

- U Hrvatskoj je oko 150.000 kućanstava u nekom obliku podstanarskog odnosa, a računajte da se radi o broju od oko pola milijuna ljudi. Prije sedam godina bilo je oko 25.000 legalno prijavljenih, a ako ih je lani bilo 60.000 legalno prijavljenih, ostalo ih je oko 90.000 neprijavljenih. Globe za iznajmljivanje na crno koje iznose i do 50.000 kuna, jednako kao i porez na imovinu povećale su taj broj - kaže Marković.

Podsjetimo, u drugoj su polovini prošle godine poreznici bili krenuli u lov na iznajmljivače na crno zbog kojih proračun ostaje kraći za oko 300 milijuna kuna kojima su prijetili masnim globama. To je dijelom pridonijelo povećanju broja legalnih iznajmljivača jer su neki zaključili da im je isplatljivije platiti porez nego kaznu.

Prema novinarskoj računici, porez na dohodak od 12 posto i prirez, od 2000 kuna ubrane najamnine u Splitu odnosi 185 kuna. Premda poreznici ne otkrivaju svoje metode rada, činjenica je da mogu ako je netko vlasnik više nekretnina pratiti potrošnju struje i vode u tim stanovima, doznati tko je prijavljen na nekoj adresi i je li uopće prijavljen...

Ukratko, ako žele, mogu otkriti jeste li ili niste prijavili podstanara i zarađujete li od iznajmljivanja svog stana.
Na naše pitanje raste li danas broj podstanara jer se sve više mladih obitelji odlučuje za tu opciju nego na kredit s obzirom na sva loša iskustva dužnika u ovih kriznim godinama, Marković odgovara da postoji taj trend, ali da on nije dobar jer su kod nas ljudi ulaganjem u stanove štedjeli za starost.

Smeta ga kada Hrvatsku uspoređuju s Njemačkom koja ima uređeno tržište iznajmljivanja, a ljudima, nakon što plate najamnine koje su znatno niže od kreditne obveze za kupnju stana, nego to u Hrvatskoj, ostaje dovoljno novca za štednju i ulaganje u dionice.

- Kod nas su ljudi štedjeli ulaganjem u stanove, a kakve su nam plaće, malo ljudi može štedjeti. Mirovine će nam za tridesetak godina biti takve da će onaj tko dočeka starost i bude imao samo mirovinu, biti socijalni teret - veli Marković.

Jasminka Biliškov, zamjenica predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, smatra da su globe za iznajmljivače na crno i najavljeni porez na imovinu utjecali na porast broja legalnih iznajmljivača. Kaže nam da cijene podstanarstva ovise o veličini stana i lokaciji.

U Splitu se kreću od 2000 kuna za stanove od 35 do 45 kvadrata, pa se penju na razinu od 2500 do 3500 kuna mjesečne najamnine za stanove od 65, 70 kvadrata. Niža se cijena iz tog raspona tiče rubnih dijelova grada, a viša kvartova bliže centru. Ima i skupljih stanova za najam, no to su ekskluzivne lokacije na Bačvicama i Mejama, gdje za vrhunski uređene stanove najamnina iznosi od 500 do 1000 eura, a za kuće na tim lokacijama i od 2000 do 2500 eura.

Na naše pitanje tko može sebi priuštiti takve najamnine, kaže nam da su to uglavnom nekretnine koje strane kompanije plaćaju svojim direktorima.

Porez na prazni stan 10.000, a na iznajmljeni 3000 kuna

Porezna uprava je imala ovakve računice za budući porez na imovinu: za stan na splitskim Gripama, veličine 80 kvadrata, godišnje se plati 518 kuna komunalne naknade, a na takav prazan stan plaćat će se puni porez na imovinu od 10.626 kuna godišnje.

Ako se u takvom stanu trajno živi, onda će porez biti od 531 do 1275 kuna godišnje, ovisno o tome koliku olakšicu predvidi gradska uprava za vlasnika, a ako je taj stan iznajmljen ili se u njemu povremeno živi, onda porez iznosi od 1539 kuna do 3297 kuna.