Stručnjaci već godinama upozoravaju da je nužno kvalitetnije regulirati odnose na tržištu najma stanova, jer bez toga se ne može očekivati ni pad cijena niti pravna sigurnost iznajmljivača i podstanara

Iako se zakonski, na prvi pogled, sve čini dobro uređeno, u Hrvatskoj nitko ne zna ni točan broj podstanara niti točan broj stanova u najmu. Smatra se da je država zbog tog crnog tržišta, odnosno neprijavljivanja dobiti od imovine u velikom gubitku, dok osobe koje iznajmljuju stan gube pravo na povrat poreza, piše Vjesnik

Stručnjaci već godinama upozoravaju da je nužno kvalitetnije regulirati odnose na tržištu najma stanova, jer bez toga se ne može očekivati ni pad cijena niti pravna sigurnost iznajmljivača i podstanara.

Naime, prema podacima Ministarstva financija, tijekom 2007. u cijeloj Hrvatskoj sklopljeno je 25.000 ugovora o najmu. Odnosno, toliko ih se legalno iznajmilo, a njihovi vlasnici su državi uplatili porez na dobit. Sredinom 2008. godine taj broj je premašio 27.000, no budući da su procjene broja stanova u najmu još prije nekoliko godina premašivale 200.000, jasan je nerazmjer prijavljenih iznajmljivača i onih koji to čine na crno.

Prema podacima portala za nekretnine Crozilla.com , najveća ponuda stanova za prodaju i najam nalazi se na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a te podatke prati i potražnja.

Iako se u ponudi nalaze i kuće, u Zagrebu se najviše iznajmljuju stanovi. Cijena najma jednosobnog stana ili garsonijere, ovisno o poziciji, opremljenosti i uređenju stana, kreće se od 200 do 400 eura mjesečno. Stanovi veće kvadrature - od 40 do 80 četvornih metara, odnosno dvosobni i trosobni stanovi, iznajmljuju se po cijeni od 400 do 800 eura.

Prema portalu za nekretnine Crozilla.com, veliki interes za stanove manje kvadrature namijenjene studentima diže njihovu cijenu, pa se događa slučaj da se izjednačuje cijena najma dvosobnih stanova s garsonijerama. Što se tiče stanova na najam na području Zagreba, najveća je potražnja za stanovima od 30 do 70 metara četvornih i njihova se cijena u prosjeku kreće između 400 i 600 eura. Zanimljivo je da je najveća promjena cijene najma na godišnjoj razini zamijećena u centru Zagreba i iznosi 9,5 posto ili u prosjeku oko 50 eura. No, porast cijena najma bio je i očekivan, jer je Zagreb sve traženiji te se sve veći broj mladih ljudi odlučuje za život u glavnom gradu Hrvatske. S tom činjenicom raste i potražnja stanova na najam, ali i njihova cijena.

Osobama koje unajmljuju stan važno je da je stan održavan i da se nalazi u zoni gradskog prometa. Najtraženije gradske četvrti u Zagrebu, prema Crozilla.com, su Centar, Jarun i Knežija u čijim se blizinama nalaze studentski domovi i restorani, a cijene najma stanova rastu ako se u neposrednoj blizini nalazi fakultet ili studentski dom.

No, unatoč velikom broju stanova koji su iznajmljeni, većina građana Hrvatske u vlasništvu ima barem jednu nekretninu. Naime, prema anketi koju je proveo Državni zavod za statistiku još 2006. godine, više od 87 posto Hrvata živi u vlastitom stanu ili kući. Svi ostali su podstanari. Tako veliki postotak onih koji imaju vlastitu nekretninu je daleko iznad prosjeka razvijenijih zemalja Europe gdje jedva da polovica stanovništva posjeduje stan.

Spas za investitore
Zbog visokih cijena najamnina velik se broj kreditno sposobnih građana radije odlučuje na kupnju vlastitog stana. Kupljeni stan ostaje zauvijek u vlasništvu, a potom ga nasljeđuju mlađe generacije. Pozitivan pomak u prodaji i iznajmljivanju stanova je ponuda stanova kod kojih se pri sklapanju kupoprodajnog ugovora cijena stana umanjuje za iznos uplaćene najamnine. Taj se koncept pokazao privlačnim za mlađe ljudi ili mlade obitelji koji u ovom trenutku nemaju uvjete potrebne za ishođenje stambenoga kredita, ali i za investitore kojima neprodani stanovi ne zjape prazni, odnosno ipak ostvaruju prihod.