Najnovije studije o demografiji alarmantno su upozorenje da hrvatskom mirovinskom i zdravstvenom sustavu prijeti kolaps i puno prije nego što se ranije mislilo. Demografski trendovi u Hrvatskoj loši su, a ulazak u EU i otvaranje tržišta rada dijela članica za hrvatske radnike dodatno ih je pogoršao. Unatoč tome, Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, tvrdi da stanje nije tako loše. Svoje zaključke crpi i iz netom dovršenog izvješća koji je Hrvatska pripremila za Europsku komisiju.

Prenosimo dio intervjua gdje je ministar dao odgovore na neka ključna pitanja:

Studija o demografskim trendovima, koju potpisuje Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, upozorava da bi se naš mirovinski i zdravstveni sustav mogao urušiti već 2030. godine. S druge strane, vi ste u više navrata ustvrdili kako je naš mirovinski sustav dugoročno održiv. Na čemu temeljite takav optimizam?

- Mi smo prvi put bili obvezni prezentirati Europskoj komisiji naš sustav mirovina i točno procijeniti održivost mirovinskog sustava. Pripremili smo analizu, Ageing Report, kojom smo pokazali da je naš sustav mirovina održiv. Radi se o vrlo zahtjevnoj analizi, u čijoj su izradi sudjelovali i stručnjaci Ekonomskog instituta i HZMO-a.

Ona pokazuje da broj umirovljenika do 2060. neće značajnije porasti, odnosno da će on 2060. iznositi oko 1,2 milijuna umirovljenika, što je otprilike kao sada. S druge strane, udio mirovina u BDP-u čak bi trebao i pasti, i to sa 10,9 posto u 2013. na 7,0 posto u 2060.

Očekuje se i povećanje udjela drugog i trećeg mirovinskog stupa, koji bi 2060. trebali imati udjel u BDP-u od 1,6 posto. Te projekcije uključuju i povećanje broja zaposlenih sa 52,3 posto u 2013. na 60,4 posto 2060. Sve to navodi na zaključak da je naš mirovinski sustav održiv, jasno uz uvjet izlaska iz recesije i povećanja broja zaposlenih.

Možda, ali sadašnji pokazatelji doista su loši. Omjer umirovljenika i zaposlenih je neodrživih 1:1,16, na 1,42 milijuna osiguranika dolazi 1,22 milijuna umirovljenika, a mirovinski sustav muku muči s isplatama mirovina. Mnogi tvrde da je samo pitanje trenutka kada će se on urušiti?

- Da, sada pokazatelji ne pozivaju na optimizam, no mi ipak očekujemo povećanje broja zaposlenih u Hrvatskoj i izlazak iz krize. Slažem se s gospodinom Čipinom da mirovinski sustav ima problem održivosti u sadašnjem omjeru zaposlenih i umirovljenika. Svima je jasno da u Hrvatskoj postoji problem radne snage. Ukoliko već sada ne shvatimo što trebamo napraviti u populacijskoj politici, suočit ćemo se s nedostatkom radne snage i 2030. nedostajat će nam oko 300.000 radnika.

Stanovništvo Hrvatske, kao i ostatka Europe, stari, i tu treba otvoriti pitanje migracijske politike, po uzoru na skandinavske zemlje. Ne bismo smjeli doći u poziciju da nam se imigracija događa stihijski jer bi to mogao postati i sociološki i kulturološki problem.

Hrvatska već i sada uvozi radnu snagu za pojedine djelatnosti. Ipak, podaci Eurostata pokazuju da strancima dosad i nismo bili zanimljivi za doseljavanje. Ovo malo imigranata koje i imamo uglavnom dolaze iz zemalja koje još nisu u EU, posebno iz BiH. Kako potaknuti imigrante da dođu i ostanu u Hrvatskoj?

- Hrvatska je članica EU, a u njoj je protok ljudi i kapitala slobodan. U našem slučaju, doduše, još postoji dio članica koji našoj radnoj snazi još nije otvorio vrata svojih tržišta, ali uskoro, 1. srpnja 2015., ističe to dvogodišnje prijelazno razdoblje. Nama je u interesu da što više njih to razdoblje ne produlji. Početkom godine predstoje nam intenzivni pregovori s tim zemljama.

Jasno je da zbog krize mnogi stranci na Hrvatsku ne gledaju kao na zemlju u kojoj bi željeli živjeti. No, kriza će proći i počet će se otvarati nova radna mjesta. Dio tih radnih mjesta privući će i strance. Trebat ćemo jasno odrediti za koja zanimanja i struke nas zanima radna snaga iz inozemstva. Morat ćemo paziti i da nam se ne dogodi "socijalni turizam", odnosno doseljavanje ljudi koji bi ovdje dolazili ponajprije kako bi koristili socijalna prava, a što se već dogodilo u brojnim članicama EU.

Za koja zanimanja i djelatnosti ćemo posebno trebati uvoziti radnu snagu?

- Posebno u turizmu, poljoprivredi, energetici, malom i srednjem poduzetništvu. To nije utopija, to će uskoro postati stvarnost.

Kako objasniti da će zemlja sa 320.000 nezaposlenih mora uvoziti radnu snagu?

- Zato što mi kao zemlja starimo, više nas umire, nego što nas se rađa, a produljuje se i životni vijek. U takvim uvjetima, uvoz radne snage je neminovan. To je slučaj i s većinom zapadnoeuropskih zemalja. Jasno da veću imigraciju nećemo dopuštati dok imamo tako puno nezaposlenih i dok oni mogu popuniti radna mjesta koja se traže.

Više pročitajte na linku ...