U Bruxellesu je ovih dana završen osmi krug pregovora o Transatlantskom partnerstvu o trgovini i investicijama ili TTIP-u, kratici koja će otkako se pregovori budu bližili sporazumu postati sve spominjanija.

A označava sporazum EU i SAD-a koji bi, za zagovornike trebao uvećati gospodarsku suradnju preko Atlantika smanjivanjem propisa, a za druge bogate učiniti bogatijima te korporacije i profit staviti iznad država. Prije nego bude prekasno, koju god stranu zauzeli donosimo, trenutno stanje na tablici.

Sporazum je, kao i već zaboravljena i nakon bijesa javnosti, čak i u EP zaustavljena ACTA- a na noge digao protivnike, dok zagovornici u Washingtonu i Bruxellesu nastavljaju razgovore. Kontroverzni sporazum ranije dogovaran u tajnosti sada sa kvalitetnijim marketingom nastoji stvoriti dojam otvorenosti i nevjerojatne brige. Za građane bi trebao ukloniti zapreke u propisima za poslovanje.

Prije svega strože europske propise o okolišu, hrani, bankama, radnim mjestima i ostalom. Ako do sada niste znali Hrvatska je zagovornik sporazuma, rekla je u intervjuu za MS ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

"To je prostor mogućnosti fantastičnog gospodarskog uzleta. Veliki dio pravnih propisa EU misli na konkurentnost među članicama, a najveći konkurenti su Kina,Indija,Brazil i Rusija. Sa tog stanovišta to povećava europsku konkurentnost i prisiljava Europu da ide na ekspanzivno efikasno gospodrstvo i iz tog razlooga je nešto pozitivno za Hrvatsku," izjavila je za Media servis Vesna Pusić.

Regulatorni posao u pregovorima o TTIP-u drugačiji je od onoga u pregovorima u trgovini. Rasprave o regulatornim problemima u okvirima su koje su postavili regulatori, koji su uključeni dok pregovore vode pregovarači.

Regulatorni klaster nešto je što ni EU ni SAD do sada nisu napravile u pregovorima, rekao je nakon kraja 8. kruga pregovora glavni pregovarač EU Ignacio Garcia Bercero.

"Još jednom ću naglasiti. Ništa u raspravama, ni na koji način, ne znači umanjivanje razine zaštite za europske i američke građane kada je u pitanju okoliš, zaštita potrošača, sigurnost ili neki drugi javni cilj," rekao je Ignacio Garcia Bercero.

Glavni američki pregovarač Dan Mullaney kaže da bi odredbe koje mogu olakšati uvoz i izvoz bile jak poticaj robnoj razmjeni, osobito malim poduzećima.

Vidljivo svjestan da problem razlaže na obali Atlantika koja nije sklona ovom sporazumu i upozorava na tajnost pregovora i on je istaknuo zaštitničko poslanje sporazuma.

"Temeljno načelo našeg rada na regulatornim problemima je osigurati da ništa što radimo ne smije potkopati sposobnost naših vlada da određuju propise koje smatramo neophodnima za zaštitu potrošača, radnika i okoliša," rekao je Mullaney. I dok se nagađa hoće li sporazum američkim kompanijama otvoriti put na tržište zdravstvenog osiguranja, upravljanja vodama ili nečeg drugog, strepi se od rješavanju sporova investitora i kompanija i država.

"Ono oko čega treba biti zabrinut je da će multinacionalne kompanije moći napadati vlade i države i tužiti ih i to je loše. Ne zbog te same činjenice, već zato jer će to trošiti novac poreznih obveznika za odvjetnike bez obzira gdje se odvijalo. Sve zvuči vrlo sumnjivo i nepoznato i zato je razlog za brigu. Snajvažnije za sporazum o slobodnoj trgovini je ravnoteža, a ovdje se čini da bi moglo biti neravnoteže", upozorava investitor Patrick Young.

O dobrohotnosti sporazuma ili o njegovom zaštitničkom karakteru govori i izjava britanske eurozastupnice Zelenih Molly Scott Cato, koja je rekla da je prije uvida u dokumente u posebnoj sobi potpisala ugovor o diskreciji, i po uvidu rekla da je nedemokratski. Inače sporazum u protivljenju ili zagovaranju prelazi ideološke podjele, pa mu se tako protive krajnje lijeve i zelene stranke, ali ksenofobični mađarski Jobbik. Grčka vlada već je izrazila odbijenicu, dok Angela Merkel poziva članice da ubrzaju pregovore.