Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je u utorak da investicijski plan Europske komisije (EK) neće donijeti bitnije pomake i promijeniti depresivno stanje u EU, jer zbog nedostatka potražnje nema interesa za investicijama koje bi mogle dovesti do gospodarskog rasta.

Hrvatska javnost i politika trebaju se suočiti s time da to neće donijeti puno Hrvatskoj i preokrenuti trend odlaska mladih ljudi u inozemstvo, povratak ekstremističkih opcija i potkopavanje europskog projekta stvaranog kroz 60 godina kroz pesimizam, depresiju, nazadovanje i nezaposlenost, rekao je Ribić na konferenciji za novinare.

Hrvatska treba tražiti vlastita rješenja, kako to rade i neke druge zemlje, umjesto što slijedi njemačke recepte, a europski problemi su posljedica njemačkog populizma, po kojem svi trebaju štediti i srezati troškove.

"Naša je situacija obilježena bijednim prepucavanjima površne politike - premijer Zoran Milanović optužuje šefa HDZ-a Tomislava Karamarka da uzima savjete iz Njemačke i tuđu pamet, a sam Milanović je četiri godine epigonski prenosio ono što je tražila EK", rekao je Ribić.

Kad predsjednica Kolinda Grabar-Kitarević traži Milanovićevu ostavku zbog nedostatka gospodarskih rješenja, treba znati da će za godinu ili dvije, bude li principijelna, to isto morati tražiti od Karamarka, jer s njemačkom politikom u hrvatskim uvjetima neće imati rezultata, tvrdi Ribić.

Kao pozitivan primjer istaknuo je ekonomsku doktrinu koju primjenjuju Vlade SAD-u, Japana i Velike Britanije, koje nisu u eurozoni i pod njemačkim pritiskom.

Investicijski program koji je u Hrvatskoj predstavio potpredsjednik EK-a Jyrki Katainen težak je 315 milijardi eura, a EU ima 500 milijuna stanovnika. SAD je pak 2009., čim je izbila kriza, odmah pokrenuo plan financijskih stimulansa od 787 milijardi dolara u zemlji s 300 milijuna stanovnika.

Američka je Vlada taj novac plasirala u roku godine dana, a EK to planira učiniti u roku tri do četiri godine. SAD je odmah stvorio živi novac, a EK taj novac misli polako i sporo prikupljati iz viška likvidnosti u EU.

Sjedinjene države su iz krize, koje su same stvorile, izašle kroz 14 mjeseci i ostavile krizu Europi koja je u njoj već punih sedam godina, a Hrvatska izravno snosi posljedice takvog pristupa, poručio je Ribić.

Investicije u EU pale su od 2009. za 15 posto, a u Hrvatskoj puno više. U Europi je deflacija, cijene padaju i nitko ne želi ulagati znajući da će izgubiti. Ključni je problem nedostatak optimizma potrošača koji nemaju vjere da smiju nešto potrošiti.

Predviđanja o gospodarskom rastu u EU od 1,1 posto u 2015. i 1,5 posto u 2016. ne mogu pridonijeti rješenju ni jednog ključnog problema u Hrvatskoj, smatra Ribić.