Nismo protiv toga da banke zarade, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo, ističe ministar Lalovac.

To znači da vodeći ljudi u bankama fenomenalno rade svoj posao!«, komentar je Jurice Dobrinića iz ekonomskog tima udruge Franak na činjenicu da je u deset godina vodstvo triju vodećih banaka u Hrvatskoj - Erste, Zagrebačke banke i PBZ-a, zaradilo bonuse u vrijednosti 630 milijuna kuna, ne računajući dividende te da je ključno rukovodstvo u pet banaka, u što su još uključeni i RBA i Hypo banka, imalo u deset godina ukupna primanja od 1,76 milijardi kuna, piše Novi list

- Dok drugi, i kad vrijedno rade, grcaju u problemima, sve se slijeva u banke, u kojima vrijede posebni zakoni, kaže Dobrinić. Interni zakoni banaka, dodaje, prilagođeni su njima samima i izvana potpuno neregulirani. »Dugoročno je bogaćenje banaka, koje bi trebale biti servis, neodrživo, jer istovremeno, dok se same bogate, sve oko njih propada. Nejasna je, na kraju, žalopojka banaka da ne mogu podnijeti dio tereta dužnika u francima, kad bi to, s ovakvim bonusima, mogla podnijeti i njihova rukovodstva sama«, zaključuje Dobrinić. O tome da za banke ne bi trebao biti problem snositi troškove pomoći zaduženima u švicarcima jučer je na HRT-u govorio i ministar financija Boris Lalovac.

- Vidjet ćemo ubrzo da su banke od 2008. do 2013. zaradile silne milijarde, i mi nismo protiv toga, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite u ovoj situaciji, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo. Želim odgovore na ta pitanja, ali i na pitanja tko je firmama koje imaju do sto kuna prihoda dao šest milijardi kuna kredita, a kada su u pitanju socijalno ugroženi građani 200 do 300 milijuna kuna je veliki problem, problem Bruxellesa, uzbunjivanja MMF-a, Svjetske banke, Komisije..., rekao je ministar nižući institucije kojima su se banke žalile radi odluke Vlade da se tečaj franka u Hrvatskoj fiksira na 6,39 kuna.

Ministar se osvrnuo i na nedavno upozorenje guvernera HNB-a Borisa Vujčića kako bi moglo doći i do rasta rata za kredite vezane uz euro, pa je upozorio da ni monetarna (HNB) niti izvršna vlast (Vlada) ne mogu na to samo upozoravati, jer »nisu meteorolozi«, već moraju djelovati u skladu sa zakonima i naći rješenje.