Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a na svojoj prvoj sjednici održanoj u Zagrebu 16. lipnja, započeo je razgovore s Upravom ribarstva Ministarstva poljoprivrede oko novih javnih politika u korist ribarstva te konzultantima iz inozemstva koji ocjenjuju korištenje EU-sredstava za ribarstvo u razdoblju 2014.-2020.

Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a, pored predsjednika Ceha Mate Oberana, u ovom mandatu čine potpredsjednik Boško Edison te članovi Stjepan Nedoklan, Danijel Strugar, Robert Momić, Dušan Prelević i Antonio Šunjić.

Dolazak predstavnika Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede u sastavu - pomoćnik ministra Ante Mišura, Irena Jahutka i Mario Rogošić - Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a iskoristio je za osvrt na rad Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a u proteklom mandatnom razdoblju 2011.-2014. godine, kao i za oblikovanje smjernica za daljnji rad Ceha, temeljenih na akutnim, ali i kroničnim problemima obrtnika ribara i vlasnika obrta u akvakulturi.

Akutni problemi ribara, odnose se na povećano poslovno administriranje posebno od ulaska Hrvatske u EU, što se odnosi i na svako apliciranje za sredstva koje je u svojim operativnim planovima za ribarstvo, za Hrvatsku predvidjela Europska unija.

Kad su u pitanju obeštećenja za povlačenje iz ribolova (tzv. scrapping), ribare brine visoka cijena domaćih brodogradilišta kao i usluge zbrinjavanja otpadnog drva, metala, plastike i drugih sekundarnih sirovina koje nastaju rastavljanjem ribarskih plovila.

Iz Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede poručuju, da će utjecati na poboljšanja oko svih pitanja gdje postoji mogućnost države da utječe, a da nije ograničena EU-uredbama, na primjer oko pojednostavljenja dobivanja matrikule za pomoćno osoblje ili postupaka izdavanja koncesija, a zalažu se i da se u svim propisima koje država donosi, uvaže specifičnosti ribarstva i akvakulture.

Tako bi jedan pravilnik trebao regulirati samo ribarske brodice, kažu predstavnici Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, a također bi trebalo pojednostaviti propise koji se odnose na ribarske luke.

Upravo su vezovi i iskrcajna mjesta za ribarska plovila, problem koji je postao kroničan, jer kad su luke u pitanju, decentralizacija je županija gradovima i općinama dala određene ovlasti koje blokiraju efikasno odlučivanje o ribarskim lukama, kada to zatraži država.

Privezišta za ribarske brodove dok se na napravi ribarska luka, samo su privremeno rješenje, od luke do luke, od slučaja do slučaja, stoga bi država trebala na sebe preuzeti odgovornost za budućnost ribarskih luka na način da ih proglasi od javnog interesa, no to neće ići bez promjena zakona.

Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a također se bavio problemima koje im izaziva mali priobalni odnosno rekreacijski ribolov, iako je europska tendencija pretočena u hrvatske propise, da se takvi postepeno smanjuju jer će doći na udar inspekcija i obveza izvješćivanja koje će i njima zadavati muke.

Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede također je potvrdila da provodi edukaciju za obalnu stražu, carinu i policiju, kako bi nadzor nad provedbom zakona i propisa na području ribarstva, bio učinkovit.

Članove Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a također su zanimali mogući novi natječaji za opremu i alate, za obeštećenje od predatora i slično, o čemu su imali prilike govoriti i pred stranim konzultantima koji na narudžbu Ministarstva poljoprivrede procjenjuju korištenje financijskih instrumenata za sektor ribarstva i akvakulture za programsko razdoblje 2014.-2020. godine.

Kao konzultanta koji ocjenjuje korištenje u Hrvatskoj EU-sredstava za ribarstvo, Britanca Marka Baretta i njegove suradnice zanimalo je saznati od članova Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a, kakve potrebe za financiranjem od strane EU-postoje, a za koje poslovne banke ne bi našle interesa.

Bespovratnih sredstava uskoro više biti neće, potvrdili su europski konzultanti, ali je dio sredstava predviđen za ribarske zadruge i luke.

Ribarima bi trebalo osigurati još sredstava za scrapping, garancijske fondove, prelazak na turističku djelatnost, skladištenje ribe, no ribare za korištenje EU-sredstva treba dodatno educirati, kako bi čim više od njih oko 3000 koliko ih u članstvu HOK-a ima danas, moglo aplicirati ze EU-sredstva, zaključili su na svojoj sjednici članovi Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a.