Banke su od 2011. do danas nepravedno naplatile 13 milijardi kuna od svojih dužnika sa kreditima u švicarskim francima, došlo je do erozije srednjeg sloja i produbljivanja recesije, no sada bi to mogao biti 'smrtni zagrljaj' banaka i dužnika gdje će obje strane jako loše proći, rekao je profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović u četvrtak tijekom prvog dana konferencije Udruge Franak.

Vezano uz temu "Utjecaj kredita u švicarskim francima na životni standard građana", Lovrinović je kazao kako je od početka divljanja tečaja švicarskog franka 13 milijardi kuna nepravedno otišlo bankama tako da su se ljudima istodobno smanjili raspoloživi novci.

Taj je novac, rekao je, maknut iz optjecaja i sjeo je na bankovne račune, došlo je do erozije srednjeg sloja čija je kupovna moć dodatno oslabila, a sve je rezultiralo i problemima s proizvodnjom jer se smanjuje broj ljudi koji u ovoj državi uopće išta mogu kupovati.

"Uz ostalo i zbog toga nam ova recesija toliko dugo traje. Milijarde su otišle u banke, one su postale super likvidne. Na računima banaka prosječno je šest milijardi kuna, to je taj novac isisan od stanovništva. Novac leži na njihovim računima, ili se koristi za kreditiranje države, a mi se svi ostali davimo u recesiji i pitanje je kada ćemo iz nje izaći", naveo je Lovrinović.

Ipak, po njegovom su mišljenju sada i banke u sve težem položaju. Istaknuo je, naime, kako se nenaplativost kredita u švicarskim francima približava stopi od 40 posto, što znači da se valutni rizik počeo pretvarati u kreditni rizik.

"Govorio sam da će u prvom poluvremenu banke profitirati no sada, u drugom poluvremenu, kada se povećava nenaplativost kredita, korisnici kredita s valutnom klauzulom hvataju te iste banke u smrtni zagrljaj. Valutna klauzula je zlo kojega se trebamo riješiti, pitanje je, osim toga, što će se za godinu, dvije događati sa eurima. Čitava je Hrvatska izložena strašnom, prijetećem, valutnom riziku, a to je isključiva krivica Hrvatske narodne banke", kazao je Lovrinović.

Ustvrdio je da je središnja banka odobravala rizičan proizvod, kredite u švicarcima, iako je znala za moguće posljedice. Središnja banka, po njemu, sve ovo vrijeme nije obavljala svoju temeljnu zadaću.

"Središnja banka nije proizvodila domaći novac, kunu, da bi ga odobravala u obliku kredita bankama, a da bi ga potom banke odobravale građanima. Zbog nedostatka sirovine, novca, banke su se, a tu ih razumijem, obraćale bankama majkama, uzimale devizne kredite. To se poklapa sa tom općom uvoznom strategijom kada uvozimo sve - i svinjetinu i luk i mrkvu pa tako i devize", istaknuo je dodavši kako u Hrvatskoj neće biti promjene na bolje sve dok se ne promijeni i temeljito reformira postojeći monetarni sustav, odnosno HNB.

HNB je žestoko napao i Niko Delić iz investicijskog društva Credos kazavši kako HNB konstantno vodi promašenu politiku. S druge strane poslovne banke optužio je da nisu pravovremeno upozoravale klijente da bi moglo doći do divljanja švicarskog franka.

"HNB cijelo vrijeme štiti interese banaka, a ne svojih građana", rekao je Delić koji smatra kako ne stoji tvrdnja da bi se konverzijom spornih kredita u kunske državne rezerve smanjile za devet milijardi eura.

Krešimir Jušić iz Hrvatske obrtničke komore naveo je kako je u ovom trenutku u blokadi zastrašujući broj od 23.000 hrvatskih obrtnika, ali i da su obrtnici u nepovoljnijem položaju od tzv. običnih građana budući da oni nemaju mogućnost zaštićenog dijela primanja već su im svi prihodi podložni ovrsi.

Ivan Kontrec iz Udruge Franak kazao je kako će se zemlje Europske unije, doduše po neslužbenim informacijama, sljedeće godine riješiti kredita u švicarskim francima na način da će ih konvertirati u eure. On strahuje od toga jer se, u hrvatskom slučaju, može dogoditi da se krediti promijene po najvišem tečaju i da svi onda operu ruke od tog problema.