12 agencija za zapošljavanje sudjeluje danas u Zagrebu na Devetom sajmu karijera u zdravstvu, na kojemu su ove godine za rad u zapadnoj i sjevernoj Europi najtraženiji liječnici obiteljske medicine.

 

Najtraženiji su liječnici obiteljske medicine, kvalificirane medicinske sestre s petogodišnjim obrazovanjem, prvostupnice sestrinstva, a velika je potražnja i za svim vrstama fizioterapeuta, izjavila je Hini Silva Karpowicz Rukavina iz tvrtke Karijere u bijelom (Careers in White International) koja godinama na putujućim medicinskim sajmovima regrutira medicinsko osoblje za rad u zapadnoj Europi.

Specijalistima se nude poslovi s atraktivnim plaćama od 3000 do 13.000 eura (bruto), ovisno o iskustvu i specijalizaciji, no liječnici obiteljske medicine apsolutni su hit na tržištu rada. Najviše ih traži Francuska, Engleska, Njemačka, Švedska i Danska, nudeći im odmah po dolasku izuzetno povoljne uvjete za otkup privatne prakse. Medicinske sestre i tehničari također su traženi u svim zemljama Europe za rad u bolnicama, palijativi, privatnim rehabilitacijskim klinikama i domovima za starije.

"Mjesečna plaća kvalificirane medicinske sestre s radnim iskustvom slična je u Njemačkoj plaći liječnika početnika i iznosi oko 2200 eura (neto)", ističe Karpowicz Rukavina.

Fizioterapeuti su traženi u Engleskoj, Irskoj, Njemačkoj, Austriji, većinom za rad u staračkim domovima i rehabilitacijskim centrima, s tim da su im početne plaće nešto manje, oko 1800 eura (neto), ovisno o poreznom razredu i iskustvu.

I ove godine sajam se održava u Hotelu Dubrovnik, od 10 do 16 sati. Novost je znatno proširen raspon struka koje se traže, pa su uključeni i nutricionisti, maseri i socijalni radnici za rad u zdravstvenim ustanovama. Na sajmu u nedjelju prvi put će zaposlenike (anesteziologe i dermatologe)  tražiti i jedna  hrvatska privatna poliklinika.

Karpowitz Rukavina zainteresirane posjetitelje poziva da se na sajmu prijave u bazu virtualnog sajma, predaju životopis i pristanu na pretraživanje, kako bi ih poslodavci kasnije mogli kontaktirati.

Sajam se u Zagrebu održava od 2012. godine, dva puta godišnje, a po podacima organizatora svake ga godine u Zagrebu obiđe oko 400 do 500 tražitelja posla.

Organizatori ističu da zdravstvenim djelatnicima nude radne uvjete u skladu s najvišim standardima, te druge oblike pomoći, poput besplatnog tečaja jezika, pokrivanja putnih troškova, dodatnog usavršavanja, pomoć u pronalasku smještaja te potpore za preseljenje obitelji.

 

Nakić demantira alarmantne podatke o broju liječnika u Hrvatskoj

Sajam karijera u zdravstvu svake godine iznova otvara pitanje "egzodusa hrvatskih liječnika"  u zapadnu Europu, no ministar zdravlja Dario Nakić nedavno je izjavio da podaci nisu toliko alarmantni te da po broju liječnika Hrvatska ne odstupa značajno od EU prosjeka.

Naime, po podacima Hrvatske liječničke komore (HLK), koje je iznio njezin predsjednik Trpimir Goluža, od ulaska u EU iz Hrvatske otišlo 500 liječnika, prosječne dobi od 35 godina s 5 do 7 godina specijalističkog staža, a sada sve češće odlaze i liječnici odmah nakon položenog državnog ispita.

"Često u Hrvatskoj možemo čuti razne podatke o tome koliko imamo liječnika u odnosu na ostale europske zemlje. No mi nemamo tako veliki problem kako se to ponekad prezentira", rekao je Nakić, koji je dio svoga obraćanja na prošlotjednoj konferenciji Hospital Days posvetio upravo ulaganju u ljudske potencijale.

Istaknuo je kako u Hrvatskoj imamo 343 liječnika 100.000 stanovnika, dok je prosjek EU 350.

Iznio je pritom i svoje viđenje potrebnih mjera za zadržavanje zdravstvenih kadrova u Hrvatskoj. U prvom redu to je lakše usavršavanje, u čemu nam, smatra Nakić, značajno "i mogu i žele" pomoći naši stručnjaci zaposleni u inozemnim zdravstvenim ustanovama.

"Velik dio tih ljudi spreman je omogućiti odlazak naših stručnjaka na usavršavanje u inozemstvo, na znanstveno-istraživačke radove koji bi trajali od tri mjeseca do godine dana, nakon čega bi se vratili u Hrvatsku i ta svoja znanja prenijeli ovdje", rekao je Nakić, koji upravo usavršavanje smatra jednom od najvažnijih mjera za zaustavljanje odlaska liječnika iz zemlje.