Da svaka riba ima svoju priču svjedoči novi WWF-ov vodič koji će vam pomoći da ribu iz održivog ulova pripremite na omiljen način te da pri tome sačuvate mora od katastrofe koja im prijeti

Danas je ribolov dosegao svoj maksimum. Drugim riječima maksimalno se iskorištava, prelovljava se ili je već prelovljeno 93 posto ribljih stokova. To je ogroman problem i ako ovako nastavimo ostat ćemo vrlo brzo bez riba u moru, ali i izvora prihoda koji nam ta riba pruža - istaknuo je Danijel Kanski, savjetnik za ribarstvo u WWF Adria, u zagrebačkom hotelu Esplanade, u kojem u okviru projekta Fish Forward predstavljen WWF-ov vodič kroz kupnju proizvoda iz ribarstva.

„Priče iza vašeg tanjura" vodič je koji će pomoći svim ljubiteljima ribe i proizvoda iz ribarstva da u pripremi svog omiljenog jela pravilno odaberu namirnicu. Naime, legalan ulov nije uvijek i održiv ulov, a zapadna Europa odavno je prepoznala tu razliku te za proizvode iz ribarstva iz održivog ulova koristi certifikat MSC  (Marine Stewardship Council). WWF nastoji pokrenuti ovaj proces certificiranja na čitavom Mediteranu, uključujući i Jadran na kojem su riblji stokovi također u jako lošem stanju.

„Sjećam se knjige Mire Kišpatića iz 1893. koju sam dobila kao poklon, točnije jednog citata: 'More je neiscrpan izvor ribe i ljudi je nikada neće do kraja iscrpsti'. Samo 123 godine kasnije sva svjetska ribarstva su u kolapsu. Mediteran i Jadran, nažalost, čeka ista sudbina. Upravo je to razlog zbog čega postoji ovaj vodič i u njemu smo nastojali istaknuti dobre primjere. U dućanima bi fokus trebalo staviti na održive proizvode iz ribarstva i na taj način educirati ljude. Ako biramo ono što je bolje, s vremenom će toga biti sve više", rekla je Martina Šubašić, voditeljica komunikacija na projektu Fish Forward.

Kupujte certificiranu ribu kada je to moguće, nemojte jesti nedoraslu ribu, provjeravajte oznake i etikete, iskušajte raznolikost - poruke su koje su se čule s današnjeg predstavljanja WWF-ovog vodiča. Uz recepte i anegdote, ovaj vodič, iznimno je štivo za sve one koji vole ribu, vode računa o okolišu, žele promijeniti trenutno stanje u svijetu i naučiti na koji način prepoznati ribu iz održivog ulova ili odgovornog uzgoja.

„Ne vjerujete da ribe mogu pričati? Pročitajte naš vodič i uvjerit ćete se da zaista mogu. Dagnje će vam reći da ih u Sredozemlju uzgajaju na visećim konopcima kako bi ih držali iznad morskog dna i spriječili uništavanje staništa, a šarun da je ime dobio prema legendi da manje vrste riba mogu jahati na njegovim leđima", ističe Martin Šolar, direktor WWF Adria.

Hoće li svjetska mora ostati prazna?

Nezakonit i nereguliran ribolov u svijetu uskoro bi mogao doseći 26 milijuna tona, odnosno oko 30 posto ukupnog svjetskog  godišnjeg ulova. A od 49 država koje se smatraju u velikoj mjeri „ovisnima o ribi", njih 46  su zemlje tropskoga pojasa. Stanovnicima tih zemalja riba je osnovni izvor proteina i mikronutrijenata te im situacija ne ide na ruku, zdravlje im je izravno ugroženo i prijeti im pothranjenost.

Nastave li se ovakvi trendovi svjetska mora bi već 2048. mogla potpuno ostati bez riba. Stoga je iznimno važno utjecati na svijest i potaknuti potrošače na promjenu. Zbog toga je WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, prošle godine pokrenula projekt Fish Forward u koji se uključilo 11 zemalja iz Europske unije među kojima je i Hrvatska. Upravo zemlje Europske unije najveći su uvoznici proizvoda iz ribarstva na svijetu, a gotovo 50 posto tog uvoza dolazi iz zemalja u razvoju.

„Prelov je nakon klimatskih promjena druga najveća opasnost za naša mora i oceane i o tome trebamo voditi računa. Zato WWF i provodi ovaj projekt, jer želimo potaknuti ljude da paze pri odabiru proizvoda koje jedu. U ovom vodiču saznat ćete mnoge zanimljivosti, kao na primjer da orada život počinje kao mužjak, a kada dosegne 30 centimetara postaje ženka", rekla je Petra Boić Petrač, voditeljica odjela komunikacija u WWF Adria.

Koju ribu kupiti?

Neke zemlje u Europi, poput Islanda i Norveške kojima je ribarstvo strateška grana, imaju dovoljno proizvoda za svoje potrebe. I Hrvatska bi se mogla naći među njima da nije izvoza i potrošnje sitne plave ribe u uzgoju tuna, pa smo prisiljeni uvoziti oko 50 posto proizvoda iz ribarstva. Čak i zemlje koje imaju najveće ribarske flote na Mediteranu poput Italije i Španjolske ovisne su o uvozu proizvoda iz ribarstva. 

Samo kupnjom odgovarajuće ribe obnavljamo riblji fond i podržavamo ribare i njihove obitelji širom svijeta te tako čuvamo svjetska mora. U tome će vam pomoći „Priče iza vašeg tanjura", čija je online verzija dostupna na www.kojuribukupiti.org.

Sanda Sokol, PR i marketing menadžerica hotela Esplanade Zagreb, rekla je kako ovaj hotel godinama uspješno surađuje s WWF-om.

„Naš cilj je prije svega podići svijest, ali isto tako utjecati na dobavljače pri naručivanju namirnica i goste pri biranju jela u restoranu. Još prošle godine u suradnji s WWF-om započeli smo s prilagodbom ponude ribe u našem restoranu, s naglaskom na onu koja dolazi iz održivih izvora. Krenuli smo s Danima održive ribe u bistrou, a nastavili s obilježavanjem jela u jelovnicima kako bi educirali naše goste".