Komisija u jesenskim ekonomskim prognozama očekuje rast našeg gospodarstva 2,6 posto u ovoj godini. U zaleđu takvog gospodarskog rasta stoje rast potrošnje, snažni investicijski rast i rekordna turistička sezona. U Bruxellesu procjenjuju da će se nastaviti pad nezaposlenosti, kao i da će doći do pada udjela javnog duga u BDP-u, a taj trend bi se trebao nastaviti i sljedeće dvije godine. U 2017. Komisija predviđa rast od 2,5 posto, a 2018. za 2,4. Rizikom za prognozu Komisija navodi moguće pogoršanje vanjskih uvjeta što bi moglo rezultirati usporavanjem izvoza. S druge strane, vlada Andreja Plenkovića prema procjenama Bruxellesa bi mogla nastaviti s programom strukturnih reformi i provesti poreznu reformu, što bi imalo pozitivan učinak na investicije i potrošnju, pokretače rasta. Na procjene se osvrnuo ministar financija Zdravko Marić.

"Može nas zadovoljiti u smislu toga da je Europska komisija na tragu projekcija Vlade, koje smo napravili uz pretpostavku 'no policy change'. Sigurno da mi računamo za iduću godinu, obzirom na poreznu reformu koju predlažemo, a nadamo se da će stupiti na snagu 1. siječnja 2017., na određeni dodatni doprinos gospodarskom rastu iduće godine", kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Dok MOST-ovci, još uvijek uglavnom neslužbeno, bruje kako im ovakva porezna reforma nije prihvatljiva, premijer Plenković u Opatiji pred brojnim ekonomistima poručio je da će upravo porezna reforma obilježiti sljedeću godinu, pa i cijeli mandat. Iduću godinu naziva ključnom za razvojni skok i ostvarenje ciljeva Vlade. Svjesni su izazova, ali su ih odlučni rješavati korak po korak, pojašnjava premijer, na način da osiguraju stabilnu putanju rasta koja bi se trebala pretočiti u bolji životni standard, smanjivanje duga i fiskalnih teškoća.

"Mislim da mogu u ime svih članova Vlade reći kako se danas u Hrvatskoj ponovno osjeća određeni osjećaj optimizma, ta pozitivna promjena ozračja u društvu najsnažnije motivira članove Vlade da pokrenemo i provedemo promjene koje će dodatno osnažiti povoljne perspektive hrvatskog gospodarstva, ali i svakog pojedinca", rekao je premijer. Najavio je aktiviranje državne imovine u turističke svrhe, reformu sustava javne nabave, obrazovanja, a kao jednu od najzahtjevnijih reformi ističe onu mirovinskog sustava.