Iz Bruxellesa su stigle dobre vijesti za Hrvatsku. U svojim jesenskim prognozama Europska komisija povisila je procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto.

Iz Bruxellesa su stigle brojke koje dobro zvuče. S 0,3 posto rasta koliko su nam procijenili u svibnju danas je stigla prognoza hrvatskog gospodarskog rasta na 1,1 posto.

Sljedeće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, a 2017. na 1,7 posto. Pri tom je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici...

Vidimo jasne znakove da hrvatsko gospodarstvo opet raste. Mali rast i visoki javni dug ostaju glavni izvori ranjivosti i svi moraju voditi računa o tim izvorima i rizicima. Bez odlučne akcije upozoravaju da bi javni dug mogao dosegnuti gotovo 93 posto BDP-a 2017. Višegodišnja kriza ranila je hrvatsko gospodarstvo koje je u drugom kvartalu 2015. bilo za oko 12 posto slabije u odnosu na isti kvartal 2008. Nakon 6 godina recesije hrvatsko gospodarstvo raste nakon što je zaustavljeno smanjenje domaće potražnje, a izvoz nastavlja snažno rasti. Doprinos rastu BDP-a pripisuju i dobroj turističkoj sezoni, ali i očekuju smanjivanje aktivnosti prema kraju godine zbog neizvjesnosti oko izbora.

Komisija navodi da će nedavna odluka o konverziji hipotekarnih kredita iz švicarskog franka u eure vjerojatno imati pozitivan, ali mali utjecaj na potrošnju. Gubitci banaka trebali bi rezultirati smanjenjem reinvestirane dobiti, a očekuje se negativan efekt na javne financije. Što se rasta gospodarstva tiče na razini EU očekuje se njegovo ubrzanje na 1,9 posto s prošlogodišnjeg 1,4 posto. Rast će zabilježiti i sve članice Unije osim Grčke. Najveći rast trebala bi imati Irska. EK prvi put je računala i mogući utjecaj migranata na gospodarstvo.

Učinak takvog priljeva znači da će biti većeg troška, međutim smatramo da će to zapravo imati mali pozitivan učinak na gospodarstvo.