Dan Svetog Patrika, godišnji je blagdan koji slavi Svetog Patrika, priznatog zaštitnika Irske. Širom svijeta slave ga oni irskog podrijetla, a sve više i ljudi drugih nacionalnosti, posebice u Argentini, Australiji, Novom Zelandu i Sjevernoj Americi.

Proslave su općenito tematske vezane uz sve irske stvari i, po asocijaciji, zelenu boju, piše Večernjak.

I kršćani i nekršćani slave sekularnu verziju praznika noseći zeleno, jedući irsku ili zelenu hranu, pijući irska pića i pohađajući parade, kako prenosi History.

Mnogo toga što se zna o životu svetog Patrika protkano je folklorom i legendama. Povjesničari općenito vjeruju da je sveti Patrik rođen u Britaniji krajem 4. stoljeća. Sa 16 godina oteli su ga irski napadači i prodali keltskom svećeniku u Sjevernoj Irskoj. Nakon što je šest godina radio kao pastir, pobjegao je natrag u Britaniju. Naposljetku se vratio u Irsku kao kršćanski misionar.

Crvenokosi, zeleno odjeveni vilenjak obično se povezuje s figurom iz folklora – "lobaircin", što znači "slabog tijela". Vjerovanje u vilenjak vjerojatno potječe iz keltskog vjerovanja u vile - malene muškarce i žene koji su mogli koristiti svoje čarobne moći da služe dobru ili zlu. U keltskim narodnim pričama, oni su bili mrzovoljni duše, odgovorni za popravak cipela drugih vila.

Djetelina s tri lista stoljećima se povezuje s Irskom. Kelti su je zvali "seamroy" i smatrali su je svetom biljkom koja je simbolizirala dolazak proljeća. Prema legendi, Sveti Patrik je koristio biljku kao vizualni vodič kada je objašnjavao Presveto Trojstvo.

Do 17. stoljeća djetelina je postala simbol irskog nacionalizma u nastajanju.

Dok su ljudi u Irskoj slavili Svetog Patrika od 1600-ih, tradicija parade na Dan svetog Patrika započela je u Americi i zapravo prethodi osnivanju Sjedinjenih Država.

Zapisi pokazuju da je 17. ožujka 1601. održana parada povodom Dana sv. Patrika u španjolskoj koloniji u današnjem St. Augustine na Floridi. Povorku i proslavu Dana sv. Patrika godinu dana ranije organizirao je irski vikar španjolske kolonije Ricardo Artur.