Od 1982. godine, 21. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan zagrljaja. Kada osoba primi zagrljaj, u organizmu se povisuje razina serotonina i endorfina, poznatih i kao ‘hormoni sreće’ - snižavaju visoki krvni tlak, smanjuju stres, umanjuju osjećaj anksioznosti i bol!

Akciju grljenja, na koju su pozvani svi da nekome poklone zagrljaj, započeo je Juan Mann, Britanac koji je nakon djedove smrti otputovao Australiju. Vidjevši da je jedini putnik na aerodrom u Sidneyu, koji nije imao koga zagrliti, svoje je zagrljaje počeo dijeli besplatno i tako usrećivao druge ljude.

Njegovu ideju prihvatili su mnogi diljem svijeta pa se tako ona održava i u Hrvatskoj.

Čak i psiholozi kažu:

• 4 su zagrljaja potrebna za preživljavanje

• 8 za održavanje

• 12 za napredovanje

Međunarodni dan zagrljaja prvi put je obilježen 1986. godine u američkom Michiganu. Na ideju je došao Kevin Zaborney, protestantski pastor i kreativni poduzetnik. Primijetio je, naime, da su ljudi između Božića i Valentinova dosta depresivni, baš zbog nedostatka bliskosti i izmjene zagrljaja, pa mu se učinilo zgodnim oraspoložiti ljude u međuvremenu, recimo, koncem siječnja.

Psiholozi su to podržali, potvrđujući da su zagrljaji i Dan zagrljaja jako važni te da pet do šest zagrljaja dnevno život može učinit dužim i ljepšim.

Svjetski poznati psiholog Jack Canfield u svojoj teoriji o grljenju obrazlaže kako je grljenje zdravo, prirodno i savršeno, a moć zagrljaja znanstveno je istraživao i dr. sc. Jay Gordon. Istraživanja su pokazala da o grljenju ovisi i naša inteligencija, pa se vjeruje da će ona djeca koju se više grli biti inteligentnija, od one koju su roditelji manje grlili, prenosi Nacional.

Postoji i bonton kod grljenja

Grljenje ima jako puno pozitivnih učinaka na zdravlje. Kada osoba primi zagrljaj, u organizmu se povisuje razina serotonina i endorfina, poznatih i kao ‘hormoni sreće’, koji snižavaju visoki krvni tlak, smanjuju stres, umanjuju osjećaj anksioznosti i bol. Kada osoba primi zagrljaj, zbog aktivacije spomenutih hormona, raste osjećaj ugode i blagostanja.

Budući da je prisno, grljenje ima i pripadajući bonton. Bonton grljenja nalaže da se zatraži dopuštenje prije grljenja i da se poštuje osobni prostor osobe koju se grli. Zagrljaj treba biti srdačan i topao, a bonton razlikuje više tipova zagrljaja. Postoji ‘medvjeđi zagrljaj’, on je čvrst i u njemu jedna ruka ide preko ramena, a druga preko struka grljene osobe, koja grli na isti način.

Zatim postoji zagrljaj ‘slovo A’ u kojem su tijela nagnuta jedno prema drugom, a grli se s obje ruke: jedna ide preko ramena, a druga u predjelu pazuha druge osobe. U tom položaju lica su pripijena i obje osobe gledaju u istom smjeru.

Postoji i takozvani ‘čeoni zagrljaj’, u kojem ruke idu na ramena druge osobe, a čela se naslanjaju jedno na drugo.

Postoji zatim i ‘obrazni zagrljaj’, kada se grli stojeći ili sjedeći, obrazi se vidljivo dodiruju, a dlan ruke može biti na drugoj strani lica. Koji će se zagrljaj upotrijebiti, ovisi o situaciji i prisnosti osoba koje se grle.

Zagrljaje posebno vole oni najranjiviji i najemotivniji u društvu, a to su djeca i kućni ljubimci. Zagrljaji strašno pomažu djeci da zaborave sve loše osjećaje i događaje, pa zagrljajima u njihova mala-velika srca ulaze vedrina i sigurnost.

I psi vole zagrljaje osobe koju poznaju. Kada vlasnik zagrli svog psa i kaže mu da ga voli, pokazala su istraživanja, pseće srce ubrza rad i do 30 posto – iz čiste radosti.