Devet od deset Hrvata konzumira pivo, za više od polovice njih lager je omiljena vrsta, ali primjetan je i napredak craft (zanatskih) pivovara čije pivo konzumira gotovo trećina ispitanih.

Uoči nastupajućeg Svjetskog prvenstva u nogometu proveli smo istraživanje vezano za konzumaciju piva među odraslim potrošačima u Hrvatskoj koje je pokazalo da čak 87,3% potrošača konzumira ovo piće. 

Kada je u pitanju učestalost konzumiranja piva, tek 5,1% konzumenata pije pivo svaki dan, 41,9% na tjednoj razini, dok 30,2% ovo piće pije na mjesečnoj razini. Nekoliko puta godišnje pivo pije 17,3% konzumenata, a 5,5% ga pije još rjeđe.

Više od polovine konzumenata piva najčešće piju svijetlo pivo (lager), njih 55,5%. Na drugome mjestu slijedi pivo s voćnim okusom (radler), koje najčešće pije 27,3% konzumenata. Manji broj konzumenata navodi kako najčešće piju pšenično (7%), tamno (5,6%) ili bezalkoholno (4,7%) pivo.

Sasvim očekivano, većina ispitanih konzumenata češće pije pivo velikih industrijskih pivovara (70,8%), a tek manji dio njih (8,9%) češće pije pivo craft (zanatskih) pivovara. 

Petina konzumenata piva (20,3%) navodi kako podjednako piju pivo velikih pivovara kao i zanatsko pivo koje proizvode mikropivovare. 

Činjenica da se gotovo trećina konzumenata piva u manjoj ili većoj mjeri deklarira kao potrošač craft piva govori u prilog rastuće popularnosti mikropivovara i njihovih proizvoda na hrvatskom tržištu. 

Pivo se najčešće konzumira kod kuće (svoje ili kod prijatelja, rođaka), što navodi 50,9% konzumenata. Trećina ispitanika, njih 33,5%, najčešće konzumira pivo izvan kuće (kafić, pivnica, restoran i sl.), a 15,6% kaže kako ga podjednako često piju i kod kuće i izvan kuće.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. 

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.