Robert Knjaz već 27 godina svojim uvijek intrigantnim i zabavnim emisijama pomiče granice televizijskog stvaralaštva u Hrvata. Drugu sezonu njegove hvaljene dokumentarno-zabavne serije 'Hrvatski velikani', u kojoj donosi nepoznate i zabavne činjenice o nekim od najutjecajnijih osoba koje su obilježile domaću povijest, gledatelji će moći pratiti od nedjelje 25. ožujka na Prvom programu Hrvatske televizije HRT-a.

'Hrvatski velikani' već su u prvoj sezoni postigli zavidnu gledanost i izvrsne reakcije gledatelja. Što gledatelje čeka u novoj sezoni?

Gledatelje očekuje antidepresiv nedjeljom navečer (HRT1, 20.40). Očekuju ih zeka, emocije, pucnjava, dim, potjera i zabranjena romansa. Očekuje ih novih 10 hrvatskih velikana, dakle ljudi koji su ostavili trag u našoj i svjetskoj povijesti, ali i mnoštvo zabavnih, potresnih, bizarnih detalja iz njihovih života.

Koje ste velikane ovoga puta obradili?

U novih osam epizoda čeka vas devet velikana i to redom: naš najpoznatiji kiparski genij i frend mnogih svjetskih vladara Ivan Meštrović, tu je skromni i dragi sveti Leopold Mandić, književnica i inspirativna borkinja za ženska prava Marija Jurić Zagorka, hrvatski kemičari i nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, legendarni vođa Seljačke bune Matija Gubec, znanstvenik i vizionar Ruđer Bošković, otac domovine Ante Starčević te još jedna žena - poetesa Vesna Parun.

Vjerujemo da zabave na snimanjima nikad ne nedostaje. Koji su bili najupečatljiviji trenuci?

Najsmješnije je bilo kad je snimatelj u Rimu sjeo u krivi auto, i to ekipi koja je bježala pred policijom, ili kad je u našu sobu usred noći u Bassano del Grappi upala pijana skupina iz staračkog doma. Onda kad smo u Chicagu upali u krivi kvart s bandama pa je bilo ili uđite u bandu ili šipkom po leđima. Ma bilo je puno dogodovština na svim tim putovanjima...

Što vam predstavlja najveći izazov, a što najveći stres u poslu?

Najveći je izazov producirati emisiju u postavljenim rokovima, često nerealnim. S druge strane financije za emisiju dobiješ prije i na početku snimanja te veliki dio tek poslije završetka produkcije. A period između, koji kod nas traje godinu dana, snađi se sam, pa osim kreativnog dijela, moram još biti menadžer te negdje posuditi novac da bih financirao putovanja, ekipu, sugovornike te završio serijal. Dosta je to bizarna situacija, ali to su ljepote vanjske produkcije.

Što većini prosječnih gledatelja znači televizija?

Ne znam. Kad sam bio klinac, dakle u doba Tutankamona, televizija je informirala i odgajala ljude. Na telki sam obavezno gledao i upijao Jacquesa Cousteaua i njegov 'Opstanak', prirodno-znanstveni serijal, uz koji sam sanjao da ću biti istraživač. Danas na televiziji ima previše svega, a opet je nekad teško naći nešto zanimljivo, pa se ljudi okreću YouTubeu, gdje sami kreiraju svoj program. Dakle TV je danas više sredstvo zabave, nego učenja, a uz to sve više gubi bitku s digitalnim platformama. Zato sam stava da na televizijama treba smanjiti kvantitetu, a povećati kvalitetu, uz više domaćih proizvoda, prenosi tportal.