No, s obzirom na činjenicu da se u prosincu i siječnju redaju blagdani, stara je navika da se jela pripremaju za više dana

Uz blagdanski stol može se u prosjeku dobiti do pet kilograma viška, a čak i oni najodmjereniji dobit će najmanje kilogram. Pred bogatom blagdanskom trpezom slomit će se i oni najodlučniji, te će desetak dana izobilja u jelu i pilu doći na naplatu u obliku masnih naslaga na bokovima, a mnogi će osjetiti i ozbiljnije kardiovaskularne probleme, piše Vjesnik

Na to upozorava i Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

»Jednim običnim blagdanskim ručkom, na kojem će se naći pečenje, prilozi, salate i kolači, unijet ćemo oko 1500 kalorija. To je dovoljna količina energije za cijeli dan«, kazala je Sonja Njunjić. No, prave se kalorijske bombe kriju u pićima, sokovima i vinima koja se nemilice ispijaju. Samo jedna čaša vina ima oko 100 kalorija, a jedna čaša Coca-cole isti broj kalorija kao nevjerojatnih sedam vrećica šećera koje smo navikli dobiti uz kavu u kafiću!

»Mnogi će nadutost i osjećaj težine u želucu na krivi način pokušati ublažiti pijenjem gaziranih pića, ali time će samo dodatno opteretiti želudac«, kazala je Vjesnikova sugovornice. Pojest će se i pladnjevi kolača, a zapravo bi samo jedan kolač trebao biti zamjena za cijeli obrok.

No, s obzirom na činjenicu da se u prosincu i siječnju redaju blagdani, stara je navika da se jela pripremaju za više dana. Postoje i mitovi da je, primjerice, salata od krumpira to bolja što dulje stoji. No to su vrlo opasni mitovi, upozoravaju stručnjaci. Upravo je krumpir, uz špinat, vrlo opasna namirnica u kojoj se brzo razvijaju toksini, te bi se morao pojesti odmah.

To se, dakle, odnosi na sve krumpirove, francuske i ruske salate koje nije dobro jesti danima. Isto tako, meso iz juhe trebalo bi odmah izvaditi, jer se ono u vodi i dalje razgrađuje, a sva bi se hrana morala termički obraditi na najmanje 70 stupnjeva Celzijevih, i to petnaestak minuta da bi se uklonila većina bakterija, a potom se u roku dva sata mora pospremiti u hladnjak na četiri stupnja Celzijeva. Na to upozorava Marijan Katalenić, voditelj Odjela zdravstvene ispravnosti namirnica pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Sve kolače s kremama od svježih jaja trebalo bi izbjegavati, jer su jaja poznati nositelji zarazne salmonele.

Ne treba zaboraviti ni staru poslovicu da je čistoća pola zdravlja.

»Nečistoća, bilo hrane, bilo površina na kojima radimo ili ruku, najčešći je uzrok zaraze. A obično i ne prepoznamo da smo se zarazili jer loš osjećaj u želucu i nadutost pripisujemo pretrpavanjem želuca«, objasnio je Katalenić. Zato bi se, kaže, sva hrana morala pojesti u najviše tri dana jer u protivnom postaje potencijalan izvor zaraza. Jedino suhi kolači koji u sebi imaju vrlo malo vode mogu stajati dulje, kao i kisela jela, na primjer, sarma, jer se u kiselome mediju mogu razvijati samo pojedine bakterije.