Iako bi, sudeći po mnogim tehnološkim dostignućima koja nas okružuju, mogli zaključiti da postajemo pametniji, novo istraživanje pokazalo je da progresivno postajemo gluplji od naših predaka koji su bili lovci i sakupljači.

 

Autor studije je Gerald Crabtree sa sveučilišta Stanford tvrdi da ne moramo brinuti jer ne radi se o galopirajućem "poglupljenju" kao što je to slučaj u komediji Mikea Judgea "Idiocracy", ali dobiveni podaci i dalje nam ne idu u korist.

Bez evolucijskog pritiska

Skupina znanstvenika svoje je istraživanje objavilo u ovotjednom izdanju časopisa "Trends in Genetics", a u njemu stoji da je agrikulturalna revolucija vremenom dovela do postepenog opadanja inteligencije iz vrlo jednostavnog razloga - ne postoji evolucijski pritisak da budemo pametni i snalažljivi. Naime, rani ljudi bili su prisiljeni snalaziti se u nemilosrdnom okruženju i živjeti ili umirati ovisno o svojim "prostornim sposobnostima", ali taj tip intelgencije postao je nepotreban nakon što su prije 13 tisuća godina počeli migrirati u gušća agrikulturalna naselja. Samim tim i taj se tip inteligencije prestao prenositi "s koljena na koljeno".

"Lovac-skupljač koji nije pravilno zamislio rješenje uz pomoć kojeg će za sebe omogućiti jelo i sklonište najvjerojatnije je umro zajedno sa svojim potomstvom. U današnjem društvu, neki izvršni direktor s Wall Streeta zbog takvog bi konceptualnog propusta vjerojatno dobio povišicu", napisao je jedan od znanstvenika.

Atenski putnik kroz vrijeme

Teoriju je na neki način "osnažilo" nevezano istraživanje koje je pokazalo da je čovjek izumio koplje s kamenim vrhom puno ranije nego se prije vjerovalo.

Međutim, ono na čemu znanstvenici dijelom temelje svoje istraživanje jest podataka da je između dvije i pet tisuća gena koji određuju ljudsku inteligenciju izuzetno sklono štetnim promjenama i mutacijama.

"Bio bih se spreman okladiti da bi prosječni građanin iz Atene tisuću godina prije Krista, bio među najpametnijim ljudima današnjice. Oduševio bi nas svojim pamćenjem, širokim spektrom ideja i jasnim viđenjem uistinu važnih tema. Isto tako, vjerujem da bi bio jedan od emocionalno stabilnijih među nama", rekao je Crabtree.

Ljudi postaju pametniji

Naravno, svi se ne slažu s ovim istraživanjem i tvrde da je stvarnost potpuno suprotna te da ljudi postaju pametniji.

"Prije 200 tisuća godina ne biste mogli imati jednog Stephena Hawkinga. Jednostavno ne bi postojao. Danas imamo ljude njegovih intelektualnih sposobnosti koji donose nevjerojatne zaključke koji ne bi bili mogući u evolucijskoj adaptaciji o kojoj oni govore", rekao je psiholog Thomas Hills sa sveučilišta Warwick.

Tu su i dokazi koji ukazuju na globalni rast kvocijenta inteligencije, ali Crabtree tvrdi da je riječ o rezultatu boljih vanjskih faktora kao što je, primjerice, bolja prehrana.