U 86 godina povijesti Oskara, nikada kao ove godine nije od devet naslova nominiranih za najbolji film, čak šest snimljeno na temelju stvarnih ljudi i događaja.

Uz obvezni '... a Oskar ide...', na ovogodišnjoj svečanosti 2. ožujka čut će se najčešći refren 'nastalo po istinitoj priči'. Zašto Hollywood iz stvarnosti bježi u stvarnost?

Pripremajući se za ulogu Jordana Belforta u filmu Martina Scorsesea 'Vuk s Wall Streeta', Leonardo DiCaprio mjesecima se družio s Belfortom od krvi i mesa. Upijajući njegove pokrete, izraze lica, komunikaciju s okolinom i način razmišljanja, DiCaprio se želio što više približiti stvarnome 'Vuku', besprizornoj lopini zaljubljenoj u novac, koji je u svojim memoarima iz 2007. slikovito iscrtao brutalni svijet japijevskih predatora s najveće svjetske tržnice dionica.

Matthew McConaughey nije se mogao družiti sa stvarnim junakom Ronom Woodroofom iz 'Dobrih dilera iz Dallasa', jer je ovaj umro 1992. od side, ali je zato smršavio 22 kilograma da bi što vjernije dočarao lik Teksašanina koji je organizirao drugim oboljelima dostup pokusnim i neodobrenim lijekovima.

'Vuk s Wall Streeta' i 'Dobri dileri iz Dallasa' dva su među šest naslova baziranih na stvarnim ljudima i događajima, koji su ove godine nominirani za Oskara u kategoriji najboljeg filma. Tek su tri od devet nominiranih odlutali u maštu. 'Gravitacija' govori o nesreći u svemiru, 'Ona' o ljubavi čovjeka i umjetne inteligencije, a obiteljska drama 'Nebraska' o starenju.

Svi ostali, uz dva spomenuta, 'Američki varalice', 'Kapetan Phillips', 'Philomena' i '12 godina rob' govore o stvarnom svijetu, štoviše, junaci četiriju filmova su živi, pa će se na ovogodišnjoj dodjeli Oskara, 2. ožujka, uz poznati uzvik '... a Oskar ide...' najčešće čuti refren 'bazirano na istinitoj priči'.

Hollywood jest rado posezao za istinitim pričama - od zadnjeg nijemog oskarovca 'Patriota' Ernsta Lubitscha iz 1928. i 'Lawrencea od Arabije' Davida Leana iz 1962. do prošlogodišnjeg pobjednika 'Arga' Bena Afflecka. I sam DiCaprio u posljednje je vrijeme snimio biografiju J. Edgar Hoovera u režiji Clinta Eastwooda i Howarda Hughesa u Scorseseovu 'Aviatoru'. Ipak, u povijesti Oskara od 1927. naovamo, to nikada nije u jednoj godini činilo dvije trećine nominiranih naslova.

'Iako pisac može izmisliti čudesnu priču, uvijek postoji ideja da život piše nevjerojatne romane', kaže DiCaprio u jednom razgovoru za magazin Time. 'Publika naprosto drukčije reagira, znajući da se stvarno događao barem dio zapleta.

Doista je teško izmisliti priču glazbenika Solomona Northupa (Chiwetel Eijofor), slobodnog čovjeka kojega su sredinom devetnaestog stoljeća oteli i prisilili na dvanaest godina robovskog rada na plantažama pamuka. Ili tužno traganje Philomene Lee (Judi Dench) za prisilno oduzetim sinčićem i bolno saznanje o njegovoj sudbini pola stoljeća kasnije. Ili dramatične događaje na otetom brodu kapetana Richarda Phillipsa (Tom Hanks) prema čijoj je knjizi iz 2010. nastao ovogodišnji kandidat za Oscara. Čak su i najmaštovitiji scenaristi teško mogli nadmašiti zaplet 'Američkih varalica' baziranih na istinitoj operaciji FBI-ja u otkrivanju korumpiranih političara sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

Malo je toliko nominiranih filmova u jednoj godini, kao ovoga puta, govorilo o pukom preživljavanju, bilo u ropstvu i u svemiru, bilo na moru i u birokratskom labirintu, kojemu je važnija procedura od spašavanja ljudskog života. Čak se tri filma bore s pitanjima rasizma i nevjerom, manje je pucačine, ima i ženske i muške golotinje, ali ona ne govori o erotici, nego o nasilju, obijesti, pohlepi, strahu i izgubljenosti.

Zašto Hollywood iz stvarnosti bježi u stvarnost?

Psiholog Rick Busselle to tumači spoznajom da je publici i manje neobičan zaplet privlačniji od ekstra neobične fikcije, jer ih emocionalno više obvezuje. U Hollywoodu pak govore o suši dobrih ideja. Film se, uz to, danas nalazi na kušnji u moru franšiza i remakeova, beskonačne ponude samokreirane stvarnosti na YouTubeu, poplave reality trakavica na malom ekranu i uradi sam sadržaja, toliko daleko od dobre, stare mašte.

Prema filmovima baziranima na stvarnosti članovi Filmske akademije odavna su bili darežljivi. 'Super skupe franšize ubiru novac, a mnogo jeftinije priče Oskare', kaže financijski analitičar filmske industrije Doug Creutz. 'Moj je favorit 'Gravitacija', ali sci-fi nikad ne osvaja prvu nagradu. Oskar voli prošlost, stoga glasam za priču o ropstvu', piše tajmov kritičar Richard Corliss. Doista, Oskara nisu dobili ni najgledanije i najmaštovitije senzacije kao što su 'Avatar', 'E.T.' i 'Rat zvijezda'. U godini 'Avatara' Oskara je 2009. dobio 'Narednik James', u vrijeme nominacije 'E.T.'-ja 1982. najboljim je proglašen 'Ghandi', a 1977. 'Rat zvijezda' je izgubio rat s 'Annie Hall'.

Pa ipak, novi trend ne znači kraj kreativnosti, poručuje u Timeu Eliana Dockterman te kaže: 'Realnost je u Hollywoodu relativan pojam. Prostor u kojem gledatelji znaju da se nešto dogodilo, ali ne znaju točno što, jeste zona u kojoj nastaje čarolija vrijedna Oskara.'