Svaki Hrvat godišnje prosječno pojede 5,7 litara sladoleda, što nas svrstava u kategoriju nacija 'sladoljubaca'.

Umjesto lješnjaka, šumskog voća ili jagode, prije ćemo posegnuti za mliječnim okusima, vanilijom i čokoladom, bez obzira na godišnje doba.

O tome koliko volimo hladno i slasno osvježenje, govori i činjenica da hrvatski proizvođači sladoleda iz godine u godinu povećavaju proizvedene količine sladoleda, a put do kupaca utiru novim okusima, maštovitim imenima i praktičnim pakiranjima.

Dok je zagrebački Ledo sladolednu sezonu otvorio s čak 44 nova proizvoda, u makarskom Premisu ove godine spremni su proizvesti 550.000 litara sladoleda, što je povećanje za oko 15 posto u odnosu na protekle dvije godine. Ledovi sladoledi, pak, 'lizali' su se za 20,3 posto više lani nego 2014. godine.

Iako je sladoled donedavno bio slastica rezervirana samo za ljetne mjesece, trendovi su se promijenili. Sladoljupci ga se ne odriču ni zimi jer je poznato kako sladoled proizvodi hormon sreće. Dokazano je, naime, kako njegovi određeni sastojci poput čokolade, kakaa ili voća direktno utječu na razinu serotonina koji poboljšavaju raspoloženje.

Tko su najveći sladoljupci

Najviše je ljubitelja sladoleda među Zagrepčanima i Dalmatincima, a slijede ih Slavonci, pokazalo je istraživanje ove kompanije koje su proveli u suradnji s agencijama Ipsos Puls i Valicon.