Ovaj mjesec označava stupanje na snagu 17 odluka koje je Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) usvojila na svojoj posljednjoj godišnjoj sjednici.

Svojim odlukama GFCM potiče razvoj, očuvanje i održivo upravljanje živim morskim resursima te doprinosi održivom razvoju akvakulture u Sredozemlju i Crnom moru.

Neke od najvažnijih odluka ove godine usredotočene su na Jadransko more: godišnja ograničenja ulova za pojedinačne vrste malih pelagičnih riba, novo područje ograničenog ribolova (FRA) i mjere jačanja koje se bave upravljanjem ključnim pridnenim vrstama.

Jače upravljanje ribarstvom

Jadransko more, koje dijeli šest zemalja, najmanja je od četiri mediteranske podregije GFCM-a. Ekološki je i biološki bogato, ali se suočava s izazovima poput prekomjernog izlova, degradacije staništa i klimatskih promjena.

GFCM igra ključnu ulogu u upravljanju ribarstvom u Jadranu kroz višestruke akcije, kao što su provođenje znanstvenih istraživanja i procjena stokova, donošenje višegodišnjih planova upravljanja i uspostavljanje FRA-a.

Prvi plan upravljanja GFCM-a donesen je 2013. godine, a obuhvaćao je europsku inćunu i srdelu, koje su ključne za jadransku ribarsku industriju i ekosustav. Sada su ove dvije pelagične vrste ponovno u središtu pozornosti. Nakon procesa evaluacije strategije upravljanja provedenog u konzultacijama s više dionika, GFCM je donio svoja prva godišnja ograničenja ulova za pojedinačne vrste na temelju pravila kontrole ulova, što predstavlja poboljšanje u odnosu na zajednička ograničenja ulova koja su se do sada provodila.

[Škola inćuna]

Foto: Škola inćuna

”Ovaj novi pristup upravljanju korak je u pravom smjeru prema osiguravanju zdravih ribljih stokova, sprječavanju prekomjernog izlova i osiguravanju da ribarstvo može nastaviti dugoročno pružati održive ulove“, rekao je Marin Mihanović, službenik za ribarstvo GFCM-a i podregionalni koordinator za Jadransko more. ”Osim toga, široko je prepoznat kao najbolja praksa za potporu ekološkoj održivosti i ekonomskoj stabilnosti, ali i kao poboljšano upravljanje ribarstvom za ekonomsku učinkovitost, koristi za zajednicu, smanjenje prilova te bolju usklađenost i provedbu”.

Upravljanje prostorom također je poboljšano, jer nova FRA stupa na snagu u Otrantskom kanalu na južnom Jadranu, između Albanije i Italije. FRA je uspostavljena nakon uključivog procesa koji je trajao nekoliko godina i uključivao mnoge dionike. To je jedanaesta FRA koju je GFCM uspostavio u svom području primjene i treća u Jadranskom moru, nakon kanjona Bari i kotline Jabuka Pomo.

Agencija za temeljna prava Otrantskog kanala formalno teži dvostrukom cilju zaštite ranjivih morskih ekosustava koje tvore bambusovi koralji od značajnih negativnih utjecaja ribolova i povećanja produktivnosti morskih živih resursa zaštitom bitnih staništa riba, poput staništa dubokomorskih crvenih kozica, oslića i škampa. Ove ciljeve postiže zabranom koćarenja pri dnu u ključnom području, a istovremeno ograničava i regulira te aktivnosti u tampon području.

Osim toga, pojačano je upravljanje ključnim pridnenim vrstama. Višegodišnji plan upravljanja GFCM- a koji obuhvaća oslića, trlja, lista, škampa i dubokomorskog račića na snazi ​​je od 2019. U kombinaciji s FRA Jabuka Pomo Pit, plan upravljanja dokazao je svoju učinkovitost: biomasa svih pet stokova se poboljšala, dok su tri od njih – naime trlja, dubokomorski račić i list – dosegle održive razine iskorištavanja. Kako bi se nastavila podrška oporavku stoka, ova najnovija odluka dodatno smanjuje trenutni ribolovni napor koćarenja vidrom po dnu i uvodi dodatne prostorno-vremenske mjere osmišljene za poboljšanje statusa škampa.

Učinkovita međunarodna suradnja

Snažna međunarodna suradnja diljem jadranskog bazena bila je temeljna za očuvanje bogatog morskog života i unapređenje ribarstva na putu prema održivosti. Suradnja se unapređuje putem Podregionalnog odbora GFCM-a za Jadransko more, dok se sveukupne aktivnosti GFCM-a podržavaju i koordiniraju putem Podregionalne tehničke jedinice Jadranskog mora, koja je otvorena 2022. u Splitu u Hrvatskoj. Ove strukture izravno podržavaju provedbu programa razvoja kapaciteta GFCM-a MedSea4Fish s ciljem izjednačavanja uvjeta u cijelom bazenu u smislu znanja, stručnosti i infrastrukture.

Također se nadograđuju na suradnju formaliziranu 1999. godine kroz projekt FAO AdriaMed, koji je tijekom godina odigrao ključnu ulogu u poticanju znanstvene suradnje između relevantnih zemalja, doprinoseći provedbi Kodeksa ponašanja FAO-a za odgovorno ribarstvo i načela ekosustavnog pristupa ribarstvu i akvakulturi.

”GFCM je prepoznao da Jadransko more ima jedinstvene ekološke, socioekonomske i upravljačke specifičnosti te je prilagodio svoj subregionalni pristup kako bi osigurao da se ribarstvene politike bave izazovima na koordiniran način među obalnim državama, uzimajući u obzir i nacionalne prioritete“, rekla je Katarina Burzanović, glavna direktorica Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore.

Suradnja je također ključna za osiguravanje usklađenosti i provedbe odluka GFCM-a. Napori u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova obuhvatili su ojačane postupke inspekcije luka i poboljšane obveze izvješćivanja podataka, uključujući korištenje elektroničkih brodskih dnevnika, automatiziranih sustava identifikacije i/ili sustava za praćenje plovila na svim ribarskim plovilima koja posluju u okviru planova upravljanja. U podregiji su provedeni i dobrovoljni zajednički inspekcijski programi, čime se poboljšava suradnja i jačaju kapaciteti na moru i u lukama.

Unapređenje održive akvakulture

GFCM aktivno podržava održivi razvoj akvakulture u Jadranu, surađujući sa zemljama poput Albanije na uspostavljanju dodijeljenih zona za akvakulturu (AZA) za ribu i školjke. Kroz tehničku pomoć, razvoj kapaciteta i terenske misije, nastavlja podržavati unapređenje procesa identifikacije AZA i osiguravati da je održivi razvoj akvakulture usklađen s pristupom FAO-a temeljenim na ekosustavu i Planom plave transformacije.