Leukemija, zloćudna bolest krvotvornih organa, može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a njezino rano prepoznavanje ključno je za uspješno liječenje.

Iako se često smatra bolešću koja pogađa prvenstveno djecu, različiti oblici leukemije mogu zahvatiti osobe svih dobnih skupina. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i brza reakcija mogu značajno utjecati na ishod liječenja. Stoga je važno biti upoznat s upozoravajućim znakovima koji mogu ukazivati na prisutnost ove bolesti.

Što je leukemija i kako nastaje?

Leukemija predstavlja malignu bolest krvotvornog sustava koja zahvaća koštanu srž i limfni sustav. U zdravom organizmu, koštana srž proizvodi krvne stanice koje prolaze kroz složen proces sazrijevanja prije nego što uđu u krvotok. Kod leukemije, taj proces je poremećen. Dolazi do nekontroliranog umnožavanja nezrelih bijelih krvnih stanica koje ne mogu obavljati svoju normalnu funkciju – borbu protiv infekcija.

Uzrok nastanka leukemije leži u genetskim mutacijama koje se događaju u DNK krvnih stanica. Te mutacije uzrokuju da stanice nastavljaju rasti i dijeliti se bez kontrole, umjesto da slijede normalan životni ciklus rasta i odumiranja. Tijekom vremena, ove abnormalne stanice istiskuju zdrave krvne stanice iz koštane srži, što dovodi do smanjenja broja funkcionalnih bijelih krvnih stanica, crvenih krvnih stanica i trombocita.

Nekoliko je čimbenika koji mogu povećati rizik od razvoja leukemije. Prethodno liječenje drugih vrsta raka kemoterapijom ili radioterapijom može povećati vjerojatnost pojave leukemije. Genetski poremećaji, poput Downovog sindroma, također su povezani s povećanim rizikom. Izloženost određenim kemikalijama, kao što je benzen koji se koristi u kemijskoj industriji, može utjecati na razvoj bolesti. Pušenje cigareta povećava rizik od akutne mijeloične leukemije, a obiteljska povijest leukemije također može biti značajan faktor.

Međutim, važno je naglasiti da većina ljudi s navedenim čimbenicima rizika nikada ne razvije leukemiju, a mnogi pacijenti s leukemijom nemaju nijedan od ovih rizičnih faktora u svojoj povijesti.

Vrste leukemije i njihove karakteristike

Leukemiju možemo podijeliti prema nekoliko kriterija. Prema brzini nastanka bolesti, razlikujemo akutnu i kroničnu leukemiju.

Akutna leukemija karakterizirana je brzim napredovanjem bolesti. Kod ove vrste, abnormalne krvne stanice su nezrele i ne mogu obavljati svoje normalne funkcije. One se vrlo brzo razmnožavaju, što uzrokuje brzo pogoršanje stanja pacijenta. Zbog toga akutna leukemija zahtijeva agresivno i pravovremeno liječenje.

S druge strane, kronična leukemija zahvaća zrelije krvne stanice koje se repliciraju ili akumuliraju sporije. Te stanice mogu normalno funkcionirati određeno vrijeme, zbog čega neki oblici kronične leukemije u početku ne daju jasne simptome i mogu godinama proći nezapaženo ili nedijagnosticirano.

Prema tipu krvne stanice koja je zahvaćena, leukemiju dijelimo na limfocitnu i mijelogenu. Limfocitna leukemija utječe na limfocite, stanice koje čine limfno tkivo i važan su dio imunološkog sustava. Mijelogena leukemija pogađa mijeloične stanice koje se razvijaju u crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombocite.

Glavne vrste leukemije su:

Akutna limfocitna leukemija (ALL) – najčešća vrsta leukemije kod male djece, iako se može pojaviti i kod odraslih. Prema istraživanju objavljenom u časopisu “Blood”, ALL čini oko 80% svih slučajeva leukemije kod djece.
Akutna mijelogena leukemija (AML) – javlja se kod djece i odraslih, a najčešća je vrsta akutne leukemije kod odraslih osoba. Karakterizira je brzi rast abnormalnih bijelih krvnih stanica koje se akumuliraju u koštanoj srži i ometaju proizvodnju normalnih krvnih stanica.
Kronična limfocitna leukemija (CLL) – najčešća kronična leukemija koja pogađa odrasle osobe. Pacijenti s ovom vrstom leukemije mogu se osjećati dobro godinama bez potrebe za liječenjem. CLL karakterizira postupno nakupljanje abnormalnih limfocita u krvi, koštanoj srži i limfnim tkivima.
Kronična mijelogena leukemija (CML) – uglavnom pogađa odrasle osobe. Osoba s CML-om može imati malo simptoma ili biti potpuno bez simptoma mjesecima ili godinama prije ulaska u fazu u kojoj stanice leukemije počinju rasti brže.

Postoje i druge, rjeđe vrste leukemije, uključujući leukemiju dlakavih stanica, mijelodisplastične sindrome i mijeloproliferativne poremećaje, svaka sa svojim specifičnim karakteristikama i pristupima liječenju.

Simptomi koji mogu ukazivati na leukemiju

Simptomi leukemije mogu biti raznoliki i često ovise o tome koliko brzo se bolest razvija i koja loza krvnih stanica je zahvaćena. Sporije rastuće leukemije, poput kronične limfocitne leukemije (CLL) i kronične mijeloične leukemije (CML), često ne uzrokuju simptome u ranim fazama. Mogu se otkriti slučajno prilikom rutinske krvne pretrage.

Ako simptomi i postoje, obično su blagi i razvijaju se postupno pa se lako mogu zamijeniti sa simptomima drugih bolesti, poput gripe.

S druge strane, brže rastuće leukemije kao što su akutna mijeloična leukemija (AML) ili akutna limfoblastična leukemija (ALL) češće uzrokuju simptome koji se razvijaju tijekom nekoliko tjedana. Osobe oboljele od ovih vrsta leukemije često se vrlo brzo osjećaju loše.

Većina simptoma akutne leukemije posljedica je činjenice da abnormalne stanice leukemije ispunjavaju koštanu srž, što sprječava proizvodnju normalnih krvnih stanica. To dovodi do smanjenja broja funkcionalnih crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i trombocita, što se očituje kroz različite simptome.

Opći simptomi koji mogu ukazivati na leukemiju uključuju stalnu ili povremenu povišenu temperaturu bez jasnog uzroka, pojačano znojenje tijekom noći (često toliko intenzivno da se posteljina mora mijenjati), neobjašnjivi gubitak težine, te otečene limfne čvorove, posebno na vratu, pazuhu ili preponama. Kod nekih pacijenata može se javiti povećana slezena, što može uzrokovati osjećaj punoće ili boli u gornjem lijevom dijelu trbuha. Bolovi u zglobovima i kostima također mogu biti prisutni, osobito u leđima, rebrima ili nogama. U rjeđim slučajevima, mogu se javiti poremećaji vida i glavobolje.

Simptomi povezani s malim brojem crvenih krvnih stanica (anemija) uključuju blijed izgled kože, kronični umor i iscrpljenost čak i nakon manjeg napora, osjećaj nedostatka zraka, vrtoglavicu, te ubrzano lupanje srca ili osjećaj nepravilnog rada srca. Anemija je često jedan od prvih znakova leukemije i može značajno utjecati na kvalitetu života pacijenta.

Kada leukemija uzrokuje smanjenje broja bijelih krvnih stanica (leukopenija), organizam postaje podložniji infekcijama. Pacijenti mogu primijetiti učestale infekcije koje se teško liječe, opću malaksalost i povišenu temperaturu koja se vraća usprkos liječenju.

Smanjeni broj trombocita (trombocitopenija) može dovesti do problema s krvarenjem. Pacijenti mogu primijetiti modrice koje se pojavljuju bez očitog uzroka, često krvarenje iz desni prilikom pranja zuba, učestala krvarenja iz nosa, te sitna krvarenja po koži koja izgledaju poput malih crvenih točkica (petehije). Kod žena, menstrualna krvarenja mogu postati teža i obilnija nego uobičajeno.

Kada se obratiti liječniku?

Budući da su simptomi leukemije često nespecifični i mogu nalikovati drugim, manje ozbiljnim stanjima, mnogi ljudi ih ignoriraju ili pripisuju umoru, stresu ili virusnim infekcijama. Međutim, ključno je obratiti se liječniku ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma, posebno ako traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju.

Posebno je važno potražiti liječničku pomoć ako primijetite kombinaciju simptoma kao što su neobjašnjiva povišena temperatura koja traje više od tjedan dana, ponavljajuće infekcije, neobjašnjivi gubitak težine, učestale modrice ili krvarenja, stalni umor koji ne prolazi s odmorom, otečene limfne čvorove te bolove u kostima i zglobovima.

Prema studiji objavljenoj u časopisu “Leukemia Research“, rano otkrivanje leukemije značajno povećava stope preživljavanja. Kod akutnih leukemija, gdje bolest napreduje brzo, svaki dan može biti važan. Stoga je preporuka da se ne odgađa posjet liječniku ako postoji sumnja na leukemiju.

Liječnik će obaviti fizički pregled, uzeti detaljnu anamnezu i vjerojatno naručiti krvne pretrage. Ako rezultati krvnih pretraga ukazuju na mogućnost leukemije, pacijent će biti upućen hematologu, specijalistu za bolesti krvi, koji će provesti dodatne dijagnostičke postupke poput biopsije koštane srži.

Leukemija je složena bolest koja može zahvatiti osobe bilo koje dobi. Iako njezini simptomi često nisu specifični i mogu nalikovati drugim, manje ozbiljnim stanjima, pravovremeno prepoznavanje znakova upozorenja može značajno utjecati na ishod liječenja.

Važno je biti svjestan svog tijela i obratiti pažnju na neuobičajene promjene. Stalni umor, neobjašnjiva povišena temperatura, učestale infekcije, lagano stvaranje modrica, krvarenja, otečeni limfni čvorovi i bolovi u kostima mogu biti rani znakovi leukemije. Ako primijetite kombinaciju ovih simptoma, posebno ako traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju, ne oklijevajte potražiti liječničku pomoć.

Napredak u liječenju leukemije posljednjih godina značajno je poboljšao prognozu za mnoge pacijente. Moderne terapije, uključujući ciljane lijekove i imunoterapiju, pružaju nove mogućnosti liječenja i produljuju život oboljelima. Međutim, uspjeh liječenja često ovisi o stadiju bolesti u trenutku dijagnoze, što dodatno naglašava važnost ranog otkrivanja.

Iako se leukemija ne može spriječiti, poznavanje čimbenika rizika i simptoma može pomoći u ranom otkrivanju i poboljšati izglede za uspješno liječenje. Redoviti liječnički pregledi i krvne pretrage, posebno za osobe s povećanim rizikom, mogu biti ključni za rano otkrivanje bolesti. Na kraju, educiranost o znakovima upozorenja i spremnost da se pravovremeno reagira mogu spasiti život.