Premalo ili previše spavanja, hrkanje, pospanost tijekom dana i nesanica mogu povećati rizik od glaukoma, kronične, progresivne bolesti očnog živca koja rezultira propadanjem vidnog polja i gubitkom vida.

Uz ostale čimbenike rizika, loše spavanje može dovesti do te bolesti koju nazivaju “tihim kradljivcem vida”, a koja pogađa milijune ljudi i može dovesti do sljepoće, pokazuju rezultati britanske studije koja je potrajala cijelo desetljeće.

Istraživači su naveli i uvjerljiva biološka objašnjenja za povezanost između poremećaja spavanja i glaukoma, piše The Guardian.

Unutarnji tlak u oku, ključni čimbenik u razvoju glaukoma, raste kada osoba leži, a hormoni spavanja nisu u funkciji, kao što se to događa kod nesanice.

Opasnosti neliječene apneje

Posebna opasnost prijeti od neliječene opstruktivne apneje tijekom sna. Ona dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema poput visokog krvnog tlaka, srčanog i moždanog udara, ali i do gubitka vida uzrokovanog glaukomom.

Apneja je stanje u kojem se mišići dišnih putova opuštaju tijekom sna, sprječavajući normalno disanje. Disanje može prestati čak i do dvije minute. Simptomi uključuju glasno hrkanje, gušenje tijekom sna, osjećaj pospanosti tijekom dana i buđenje s glavoboljom.

Glaukom je bolest koja utječe na očni živac s tim da su simptomi u početku neprimjetni. Kako oštećenje očnog živca napreduje, vid se postupno gubi i ne može se oporaviti.

Studije pokazuju da su ljudi koji pate od apneje tijekom sna skloniji razviti glaukom od onih koji nemaju taj problem sa snom.

Znanstvenici sada vjeruju da neki oblici glaukoma mogu proizaći iz nedostatka kisika u krvi, što je rezultat nepravilnog disanja tijekom apneje.

Loš san donosi 13-postotni veći rizik

Zbog toga su se istraživači usredotočili na dugoročne posljedice lošeg sna. Proveli su prvu veliku kohortnu studiju u svijetu kako bi sveobuhvatno sagledali kako obrasci spavanja utječu na razvoj glaukoma. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno više od 400.000 ljudi u Velikoj Britaniji.

Rezultati, objavljeni u časopisu BMJ Open sugeriraju da ljudi s nezdravim obrascima spavanja imaju povećan rizik od razvoja glaukoma. To može dovesti do gubitka vida ako se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme.

Istraživači su otkrili da hrkanje i dnevna pospanost nose 11 posto veći rizik od glaukoma. U međuvremenu, nesanica, previše ili premalo spavanja povezani su s 13 posto povećanim rizikom.

Ova otkrića naglašavaju potrebu da osobe s visokim rizikom od glaukoma reguliraju svoje spavanje, kao i da osobe s kroničnim problemima u spavanju idu na redovite oftalmološke preglede.

Oštećenje je vidnog živca nepovratno

Povišeni očni tlak, sam za sebe, naziva se očna hipertenzija i to nije glaukom, on je samo glavni čimbenik rizika za nastanak glaukoma. Glaukom karakterizira oštećeni vidni živac. Riječ je o kroničnoj bolesti koja se liječi do kraja života s tim da se terapijski može djelovati samo na očni tlak.

Problem je što to oštećenje kreće polako s očne periferiji i osoba ga nije svjesna jer s oba oka ima dobar centralni vid. Kada postanete svjesni da ne vidite dobro, postoji opasnost od razvoja glaukoma. Ako se takvo stanje na vrijeme ne liječi, može završiti sljepoćom. Najveći je problem što su oštećenja nepovratna – odnosno gubitak vidnog polja i oštećenje vidnog živca ne može se vratiti na početno stanje.

Cilj je zaustaviti daljnje propadanje u trenutku kada je bolest dijagnosticirana. Zato je važno kontrolirati očni tlak već nakon navršene 40. godine života, a posebno to vrijedi za osobe koje imaju apneju i druge probleme sa spavanjem.

Drugi čimbenici rizika za razvoj glaukoma

Osim loših obrazaca spavanja i apneje, u čimbenike rizika za razvoj glaukoma ulaze i visoka kratkovidnost te prisutnost glaukoma kod člana uže obitelji.

Očni tlak može se terapijski snižavati lijekovima, laserom ili kirurški. Najčešće se kreće s očnim kapima, no ako je pacijent rezistentan na tu terapiju, pristupa se kirurškom liječenju. U svakom slučaju, važne su redovite oftalmološke kontrole gdje se, osim mjerenja očnog tlaka, ispituje vidno polje i pregledava očni živac kako bi se ustanovilo ide li bolest u progresiju ili je stabilizirana.

Glaukom je prvi uzrok nepovratnog gubitka vida zbog kojega je više od pet milijuna ljudi u svijetu slijepo, a 78 milijuna boluje od te bolesti. Broj oboljelih raste pa se predviđa da će do 2040. od glaukoma bolovati 111 milijuna ljudi. U razvijenim zemljama kod više od 50 posto oboljelih, glaukom nije pravovremeno prepoznat i liječen, dok u nerazvijenim zemljama taj broj raste i do 90 posto.