Brodovi za krstarenje sve su veći i sve brojniji što za morske ekosustave nije sretna okolnost. Iako se ulažu određeni napori prema umanjenju negativnog utjecaja, ekološki otisak kruzera sve je veći.

Inozemni brodovi za kružna putovanja u hrvatskom Jadranu ostvarili su u 2024. u odnosu na 2023. porast putovanja za 13,9 posto i na njima je doputovalo 20,8 posto više putnika. Kruzeri su u Hrvatskoj, osim toga boravili i dulje.

Lani je u naše morske luke uplovilo 86 stranih kruzera koji su ostvarili 736 kružnih putovanja. Na brodovima je bilo milijun putnika koji su u Republici Hrvatskoj boravili 1690 dana. Najviše putovanja ostvareno je u rujnu (119), listopadu (115) te srpnju (113), što je ukupno 47,1 posto putovanja. U sva tri navedena mjeseca ostvaren je porast i putovanja i broja putnika u odnosu na iste mjesece 2023.

Od ukupno 736 kružnih putovanja stranih brodova, najviše ih je ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj (46,6 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (24,2 posto). Najviše posjeta stranih kruzera ostvarila je luka Dubrovnik (513 posjeta), slijede luke Split (331), Zadar (219), Hvar (118), Korčula (105), Šibenik (84) te Rovinj (75 posjeta).

Španjolska: 200 kruzera više

Španjolske su luke 2024. postigle povijesnu prekretnicu primivši više od 12,8 milijuna putnika s brodova za krstarenje što predstavlja povećanje od 6,7 posto u usporedbi s 2023. Pristalo je 4700 brodova, čak 200 više nego godinu prije koja je bila rekordna s nešto više od 12 milijuna putnika.

Ukupni putnički promet u Španjolskoj 2024. godine, koji uključuje redovite linije i krstarenja, dosegao je 40,8 milijuna korisnika – 28 milijuna na redovnim linijama i 12,8 milijuna na kruzerima. Ova brojka predstavlja povećanje od četiri posto u usporedbi s 2023. Ukupni broj putnika na kruzerima u 2024. bio je najveći u luci Barcelone. Nakon nje slijede Balearski otoci, Las Palmas i Santa Cruz de Tenerife. Što se tiče broja kruzera, Barcelona je sa 791 brodom također prednjačila.

Nevladina organizacija Ecologistas en Acción smatra da je trenutni model gospodarskog i društvenog razvoja Španjolske neodrživ. Ističe kako iskorištava ekosustave, stvara značajnu nejednakost, potiče nepravednu raspodjelu bogatstva i dovodi do pretjerane ovisnosti o vanjskim čimbenicima. Organizacija zagovara mjere za očuvanje zaštićenih prirodnih područja i ograničavanje masovnog turizma.

Nespojivi s pojmom zaštite okoliša

Rastuće emisije stakleničkih plinova i velika onečišćenja zraka ostaju najveći problemi industrije krstarenja. Godišnja ljestvica, predstavljena krajem lipnja 2024. od strane ekološke udruge NABU, ponovno dokazuje da su promjene potrebne. Međutim, nazire se nada.

Skupina organizatora kružnih putovanja postavila je “neodgovorne” klimatske ciljeve koji nisu u skladu s planom njemačke vlade o klimatskoj neutralnosti do 2045. godine, upozorava NABU.

Njemačka unija za očuvanje prirode i okoliša otkrila je kako osam od 12 anketiranih kompanija planira postići klimatsku neutralnost do 2050. Istraživanje je obuhvatilo ekološke i klimatske mjere, upotrebu mazuta, napajanje strujom s obale, filtere za čestice čađe i katalizatore koji smanjuju emisije dušikovih oksida. Anketni upitnici poslani su 14 tvrtki, dvije se nisu odazvale.

Najbolje rezultate u zaštiti klime i okoliša postigli su, prema odgovorima u anketi, norveški operateri Hurtigruten, Havila i Hurtigruten Expeditions. Struja je u Norveškoj jeftinija i proizvodi se uglavnom u hidroelektranama, a propisi su stroži, pojašnjava šef za prometnu politiku u NABU-u, Soenke Diesener.

Poboljšanja na novim brodovima

Kruzeri su još daleko od ideala krstarenja na koje bi putnici mirne savjesti mogli krenuti. Postoje ipak početni obećavajući signali koji daju nadu za konačno ostvarenje ekološki prihvatljivog krstarenja. Konkretno, pružatelji iskustava manjih brodova za krstarenje napreduju u zaštiti klime i okoliša, što je vidljivo kod ovogodišnjih lidera na ljestvici, spomenutih norveških kompanija.

Tvrtke si više ne mogu priuštiti zanemarivanje poduzimanja mjera za smanjenje emisija, no još uvijek postoje značajne razlike između kompanija za krstarenje, kao i unutar flota pojedinih kompanija. Osobito postojeći brodovi pokazuju malo pomaka prema tome da postanu čišći. Poboljšanja se gotovo isključivo provode na novim brodovima.

Za pozitivne rezultate kod norveških pružatelja krstarenja zaslužna je ambiciozna i jasna politička regulativa zajedno s tehničkim rješenjima. Tamošnji strogi standardi pokrenuli su nalet inovacija koje bi uskoro doista mogle rezultirati klimatski neutralnim krstarenjima.

Rast emisija metana

Baterije i e-goriva na bazi zelenog vodika predstavljaju temelj za ovaj pomak, u Norveškoj i drugdje. Sintetski metanol nudi priliku za prelazak na klimatski neutralne operacije, posebno za kruzere. Unatoč ovim dobrodošlim kretanjima prema klimatskoj neutralnosti, ukupne emisije industrije kruzera nastavljaju rasti.

NABU-ov stručnjak za brodarstvo, Diesener, smatra da je drastično povećanje emisija metana kroz korištenje ukapljenog prirodnog plina (LNG) posebno zabrinjavajuće. Kratkoročno, te su emisije više od 80 puta štetnije za klimu od ugljikovog dioksida. LNG uključuje mnoštvo problema za klimu i teško može biti prikladna tehnologija.

I investicije brodara i političke smjernice trebaju biti jasno usmjerene prema cilju klimatske neutralnosti, stoga je neophodno izbjegavati oslanjanje na alternativna goriva koja štete klimi. Zajedno s LNG-om, biogoriva također nisu učinkovito rješenje za industriju, upozorava NABU. Oni u najboljem slučaju predstavljaju nišno rješenje za iznimne slučajeve na lokalnoj razini. Osim toga, treba osigurati da se biogoriva dobivaju isključivo iz otpadnih proizvoda.

Brodovi sve veći

Prema izvješću klimatske skupine Transport & Environment (T&E), kruzeri su se veličinom od 2000. godine udvostručili i rast ne staje. Što se tiče brojnosti, 1970. godine morima je krstario samo 21 kruzer dok ih danas postoji više od 500.

Povećana potražnja također je drastično promijenila izgled brodova. Titanic, koji se u svoje vrijeme smatrao najsuvremenijim brodom, 1912. mogao je prevesti 2500 putnika s bruto tonažom 46.300. Icon of the Seas – najveći kruzer na svijetu predstavljen u siječnju prošle godine – prevozi čak 7600 osoba, ima bruto tonažu od 248.700 te 40 restorana i sedam bazena.

Činjenica da brodovi za krstarenje postaju tako veliki također znači da njihov ekološki otisak postaje sve značajniji. Prema izvješću, kruzeri su bili odgovorni za 17 posto više emitiranog ugljikovog dioksida u 2022. nego u 2019. godini, a emisije metana porasle su za 500 posto.

Prosvjedi

Kako putovanja u svom obimu nastavljaju rasti, organizatori krstarenja suočavaju se i s raspravom o pretjeranom broju turista u prenapučenim lučkim gradovima poput Barcelone, poprišta mnogih prosvjeda prošle godine. U srpnju je gotovo 3000 prosvjednika uzvikivalo “Turisti van iz našeg susjedstva!”, osuđujući masovni turizam i njegov učinak na najposjećeniji španjolski grad. Pod sloganom “Dosta! Ograničimo turizam” marširali su obalom tražeći novi ekonomski model.

Grad na sjeveroistočnoj španjolskoj obali, sa svjetski poznatim lokalitetima kao što je La Sagrada Familia, 2023. je posjetilo više od 12 milijuna turista. Jaume Collboni, gradonačelnik Barcelone, inače najveće luke za kruzere u Europi, rekao je za Reuters da će njegova administracija tražiti novi dogovor s lukom kako bi se smanjio broj jednodnevnih krstarenja.

Podsjetimo i kako su aktivisti za zaštitu okoliša djelovali u Bretanji u Francuskoj. Grupe Stop Croisières BZH i Extinction Rebellion uspjele su stopirati brod koji je uplovljavao u luku Finistère. Nekoliko prosvjednika na moru je blokiralo pristup brodu Seven Seas Voyager kapaciteta gotovo 700 gostiju te nije uspio dovesti goste do obale.

Spore promjene

Istina je da kompanije rade na prilagodbi brodova kako bi se s brodskog goriva – koje jako zagađuje okoliš – prebacili na električnu energiju i kako bi bili spremni uskladiti se s propisima Europske unije o zaštiti pomorskog okoliša. No, to je dugoročni i nimalo jednostavan proces za koji tek treba vidjeti kako će se razvijati.

Iako se brodovi za krstarenje reklamiraju kao opcija održive mobilnosti, i nadalje su kritizirani kao jedan od oblika prijevoza koji najviše zagađuje.